Kako bi se izbjegle štetne financijske i posljedice za imovinske interese BiH, do 22. travnja potrebno je donijeti korigirani nacrt državnog proračuna kako bi se osigurala sredstva za isplatu duga prema slovenskoj tvrtki Viadukt, piše Večernji list BiH. Vijeće ministara BiH jučer se upoznalo s informacijom predsjedateljice Borjane Krišto o održavanju izvanredne sjednice Fiskalnog vijeća Bosne i Hercegovine.
Korekcije
Radi sprječavanja daljnjih štetnih posljedica za imovinske interese Bosne i Hercegovine i njezinih institucija, uz uvažavanje odredbi Zakona o financiranju institucija BiH i informacije Ministarstva financija i riznice BiH s 53. izvanredne sjednice, Vijeće ministara BiH naložilo je Ministarstvu financija i riznice da žurno pripremi i Vijeću ministara BiH dostavi do iduće sjednice (22. travnja 2005. godine) korigirani tekst nacrta Zakona o proračunu institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu u kojem će se, bez povećanja okvira za financiranje institucija BiH, planirati sredstva za izvršenje arbitražne presude Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u iznosu od 110 milijuna KM. Ove korekcije neće uključivati izmjene proračunskih stavki koje se odnose na plaće i naknade zaposlenih, materijalne troškove i neto izdatke za financijsku imovinu ako bi oni utjecali na financiranje institucija BiH. Vijeće ministara BiH donijelo je ove zaključke kako bi se žurno pristupilo izvršenju arbitražne presude u kojoj je izvršenik BiH, čime bi se stekli uvjeti za pokretanje regresne tužbe i u konačnici naplate štete od Republike Srpske.
Istodobno je zaduženo Ministarstvo prometa i veza do iduće sjednice Vijeću ministara BiH dostaviti prijedlog odluke o financiranju troškova Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) na privremenoj osnovi u cilju omogućavanja njezina neometanog rada i otklanjanja problema poslovanja. Problemi za BHANSA-u nastali su zbog procesa ovrhe, koja je posljedica spora tužitelja s Vladom Republike Srpske, koja nije izmirila svoje obveze unatoč ranije potpisanom sporazumu s Vijećem ministara BiH, kojim se obvezala bezuvjetno ispuniti sve svoje obveze plaćanja prema presudi donesenoj u ovom arbitražnom postupku uime BiH, po prijamu dokumentiranog zahtjeva Pravobraniteljstva BiH.
Protuminsko djelovanje
Od ostalih odluka valja navesti kako je Vijeće ministara BiH usvojilo Strategiju protuminskog djelovanja Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2025. do 2027. godine, revidirani dokument čiji je cilj ubrzati napredak zemlje prema budućnosti bez mina. U ovom dokumentu definirani su strateški ciljevi, ali i oni operativni koji se odnose na očekivane godišnje rezultate u smislu razminiranje, a kroz sinergijski pristup, suradnju nadležnih aktera, kao i osiguranje konturiranog financiranja, Bosna i Hercegovina može računati na poboljšanu dinamiku rješavanja problema koji i dalje opterećuje.
Ovom strateškom odlukom potvrđuje se opredijeljenost Bosne i Hercegovine da ispuni svoje obveze prema Konvenciji o zabrani upotrebe, gomilanja, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i njihovu uništavanju, navode iz Ministarstva civilnih poslova te dodaju da je, unatoč značajnim naporima, zemlja i dalje teško pogođena minama, a procjenjuje se da su oko 822 četvorna kilometra zemljišta i dalje bila zagađena početkom 2025. godine. Iz MCP-a podsjećaju i kako su krajem 2024. godine, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova BiH, prvi put iz proračuna institucija Bosne i Hercegovine izdvojena značajnija sredstva od dva milijuna maraka za proces razminiranja.
Osvrnuli su se u resornom ministarstvu i na sam sadržaj novog strateškog dokumenta te ističu kako odražava pragmatičniji pristup, utemeljen na opsežnoj analizi operativnih kapaciteta i financijskih rashoda od 2018. do 2023. godine. U svjetlu toga revidirana strategija predviđa realniji godišnji cilj razminiranja od 75 četvornih kilometara tijekom 2025. i 2026. godine u skladu s raspoloživim kapacitetima i operativnim uvjetima. U smislu financija iznijeli su procjenu kako će godišnje za ostvarivanje ovoga cilja biti potrebno 61,35 milijuna konvertibilnih maraka, što dodatno naglašava potrebu za kontinuiranim financijskim angažmanom, kako domaćih tako i međunarodnih partnera.