Namjera Europske unije da se oštrije obračuna s dizelskim vozilima kojima su vlasnici skidali filtar krutih čestica (DPF), a sve u sklopu inicijative za osnaživanje ekoloških standarda i smanjenje zagađenja, mogla bi, posredno, imati i posljedice na tržište automobila u Bosni i Hercegovini, a osobito u smislu mogućeg smanjenja cijena dizelaša s euro 5 normom kojima je fizički uklonjen navedeni filtar.
Kretanja
Naravno, za bilo kakve pokazatelje trebat će pričekati neko vrijeme, no nije tajna da se mnogi građani BiH nadaju kako će potezi Europske unije omogućiti lakšu, odnosno financijski bezbolniju kupnju relativno novih automobila. Poznato je kako je DPF filtar koji uklanja čestice iz ispušnih plinova brojnim vozačima jednostavno preskup za zamjenu te su mnogi od njih odlučili potražiti jeftiniju varijantu fizički ga uklanjajući iz ispušnog sustava. Takva vozila sada su, očito je, na meti donositelja propisa, pa je samo pitanje vremena kada će dio takvih automobila završiti na nekim od tržišta istoka i jugoistoka Europe.
Precizni pokazatelji za prvih pet mjeseci ove godine, kada je riječ o BiH, upućuju na postupni oporavak tržišta koji se manifestira kroz skromno, ali ipak vidljivo povećanja broja uvezenih automobila. Večernji list je iz Uprave za neizravno oporezivanje dobio podatke koji otkrivaju kako je od 1. siječnja do 31. svibnja ove godine u Bosnu i Hercegovinu uvezeno 38.380 vozila, dok je u istom razdoblju prošle godine u BiH stiglo 35.699 vozila.
Dakle, porast od 2681 uvezeno vozilo jasno upućuje na to da se nešto mijenja u smislu trendova, a kako će završiti godina te hoće li 2025., dijelom i zbog europskih propisa, pokazati neki znatniji porast broja u odnosu na prethodnu godinu, pitanje je za čiji ćemo se odgovor ipak morati strpjeti.
Ako pak pogledamo kretanja iz uvozne statistike u posljednjih 14 godina, dakle počevši s 2010. godinom, vidljivo je da je prošla godina bila rekordna u smislu broja uvezenih vozila - čak 89.207, a od toga broja novih automobila bilo je 80.311, a rabljenih 8896.
Također, promatrajući strukturu uvezenih automobila od 2010. godine do danas, može se jasno uočiti promjenjivost postotnog odnosa uvezenih novih i rabljenih automobila. Primjerice, 2010. godine broj rabljenih vozila bio je 10.173, a novih 23.124, da bi 2014. došlo do znatnog porasta postotka novih vozila (uvezeno 60.614 novih automobila te “samo” 6736 rabljenih).
Uvoz motornih vozila valja promatrati i kroz trend uvođenja novih tehnoloških rješenja, a osobito u smislu pogonske jedinice. Iako je BiH još uvijek daleko od standarda Zapada, vidljivo je kako je na prometnicama sve veći broj hibrida, ali i potpuno električnih automobila.
U smislu hibridnih vozila ova bi godina, prema svemu sudeći, mogla biti rekordna. Naime, u pet mjeseci uvezena su 1242 ovakva automobila, a u istom razdoblju prošle godine 721. Kada pak govorimo o električnim vozilima, podaci Uprave za neizravno oporezivanje otkrivaju kako je lanjskih prvih pet mjeseci po tom pitanju bilo nešto bolje.
Uvezeno je 88 takvih vozila, dok je u razdoblju od siječnja do kraja svibnja ove godine taj broj bio 79. Ipak, trendovi su jasni te upućuju na zaključak kako od 2023. godine postoji snažan porast u broju uvezenih automobila koji imaju električne ili hibridne pogonske jedinice.