Planine Bosne i Hercegovine sve se više otkrivaju kao ljetna odredišta, a ne samo kao prostori zimovanja, skijanja i snijega. U vremenu sve jačih vrućina, pretrpanih plaža i urbanog umora, sve više izletnika, šetača, planinara i obitelji spas pronalazi u visinama, šumama, jezerima i stazama koje još nisu izgubile osjećaj divljine. BiH tu ima ono što se u Europi sve više traži: prirodu koja nije do kraja ukroćena, planinska sela, katune, bistre vode, kamene vrhove, duboke kanjone i prostore u kojima se čovjek još može umoriti zdravo, a odmoriti istinski, piše Vecernji.ba.
Zato ne iznenađuje što je londonski The Times među najatraktivnije europske lokacije za ljetovanje na planinama uvrstio i rutu koja prolazi bosanskim dijelom Via Dinarice. U tekstu koji prenosi N1 navodi se kako BiH ima više od 70 vrhova viših od 2000 metara, a najviši je Maglić s 2386 metara. Upravo je Maglić, u spektakularnom Nacionalnom parku Sutjeska, dio rute koju preporučuje The Times.
Navika da je ljeto nužno vezano uz more polako se mijenja.
More ostaje privlačno, ali planina sve češće postaje odgovor za one koji žele izbjeći gužvu, vrućinu i skup smještaj. U BiH se ljeti sve više ide na Blidinje, Čvrsnicu, Vran, Prenj, Velež, Bjelašnicu, Igman, Jahorinu, Vlašić, Kupres, Radušu, Vranicu, Zelengoru,
Maglić i brojne manje poznate staze koje tek čekaju ozbiljnije predstavljanje. Ljudi dolaze hodati, voziti bicikl, fotografirati, obilaziti jezera, udisati borovinu, posjetiti planinarske domove i sela koja još čuvaju ritam drukčiji od gradskog. Via Dinarica tu je posebna priča jer povezuje planinske prostore zapadnog Balkana i BiH stavlja u središte jedne velike europske outdoor rute.
Preporučena trasa, prema tekstu koji prenosi N1, obuhvaća Sarajevo i Mostar s okolnim planinama, ali i lokacije u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj.
No popularnost planina ne smije značiti njihovo trošenje. Ako BiH želi dugoročno graditi zeleni i održivi turizam, mora učiti na pogreškama prenapučenih odredišta.
Planina nije mjesto za divlju gradnju, bacanje otpada, uništavanje staza, nelegalnu vožnju po osjetljivim područjima i improvizirani turizam bez pravila. Upravo je njezina vrijednost u očuvanosti. Via Dinarica je i na službenim stranicama predstavljena kao putovanje kroz krajolike BiH, kulturnu baštinu, stećke i prirodu koja povezuje prošlost s budućnošću.
Zato planinski turizam treba planinare, vodiče, domaćine, male obiteljske smještaje, označene staze, lokalnu hranu, sigurnost, gorsku službu spašavanja, dobru informaciju i poštovanje prostora. BiH ima prednost jer još može razvijati taj turizam pametno, prije nego što ga preplavi masovnost.
Ako more ljudima nudi bijeg od svakodnevice, planine BiH nude povratak sebi. A to je možda najvažnija turistička priča koju ova zemlja ima.