Dok građani Bosne i Hercegovine svakodnevno računaju kako preživjeti do sljedeće plaće, za novoizabrane političke predstavnike to neće biti problem.
U novi mandat ulaze s primanjima koja su većini građana ove zemlje misaona imenica, jer mandati donose financijsku sigurnost, brojne naknade i privilegije. Izbori su završeni, a parlamentarne klupe spremne. Uskoro će ih popuniti novi zastupnici i izaslanici kojima će četverogodišnji mandat donijeti, za ovdašnje uvjete, više nego lagodan život. Osnovne plaće samo su dio ukupnih privilegija i primanja koja, ovisno o razini vlasti, donose mjesečne prihode između 3.500 i 8.500 KM. I to ne bi bilo sporno da nisu višestruko veća od prosječne plaće.
"Moj stav je da nije problem kolike su im plaće. Problem je što se oni zbog tih plaća i upuštaju u politiku, što ih baš briga što će živjeti na našim grbačama godinama, neki i desetljećima, a da pritom ne rade svoj posao.", kazala je novinarka Milkica Milojević.
Dok izabrani predstavnici uživaju u privilegijama, više od dvije trećine zaposlenih prima plaću nižu od prosjeka, koja iznosi oko 1.300 KM. Nedavno istraživanje Saveza sindikata o dostojanstvenoj plaći, između ostalog, pokazalo je da čak 40% zaposlenih uz redovan posao mora raditi još jedan kako bi prehranili obitelji. Nesrazmjer je, iz kuta sindikata, prvenstveno u odnosu radnik – dobit poslodavca, piše BHRT.
"Koliko su radnici skromni i dostojanstveni pokazuje i to da je 35% ispitanika reklo kako bi dostojanstvena plaća trebala iznositi između 2.000 i 2.500 KM.", kazao je iz Zavoda Sindikata RS-a Darko Ružčić.
U takvim okolnostima ne iznenađuje što se politički angažman nekima čini kao izlaz iz financijske neizvjesnosti. Dužnosti koje donose visoka primanja i sigurnost postaju privlačne, dok se pitanje javnog interesa često potiskuje u drugi plan.
"Kod nas je politika odavno, odmah nakon uvođenja višestranačkog sustava, postala interesna politika u kojoj je cilj svake opcije briga o svojim ljudima, svojim kadrovima i njihovom uhljebljivanju, a prestala je biti ono što jest i treba biti – odgovorna i moralna javna djelatnost.", navodi Drago Vuković, sociolog.
"Zašto se uopće toliko mladih ljudi odlučuje za bavljenje politikom? Zato što to jednostavno vide kao jedini izlaz. Međutim, taj izlaz nije osnovni egzistencijalni izlaz, to je nešto puno više od toga", ističe Mladen Bubonjić, komunikolog.
Politika je u Bosni i Hercegovini, ocjenjuju analitičari, odavno postala unosan posao u koji se, osim u rijetkim slučajevima, ulazi radi vlastitih interesa. Tako je moguće objasniti i podatak da je Bosna i Hercegovina u samom vrhu europske ljestvice po broju političkih subjekata. Samo je na proteklim izborima sudjelovalo čak 7.000 kandidata i 75 stranaka.