Pitanje duljine boravka profesionalnih vozača iz BiH u schengenskoj zoni, a koje je trenutačno ograničeno na 90 dana unutar razdoblja od 180 dana, u ovom je trenutku krucijalno za opstanak bosanskohercegovačkog gospodarstva koje većinu svoje vanjskotrgovinske aktivnosti obavlja upravo sa zemljama Europske unije, bilo da je riječ o izvozu proizvoda, bilo o uvozu sirovina, odnosno repromaterijala nužnih za održavanje brojnih radnih mjesta u BiH.
Izneseni svi prijedlozi
Kako bi se pronašlo dugoročno održivo rješenje koje bi s jedne strane značilo spas za brojne tvrtke u BiH, a s druge osiguralo visoku razinu ispunjavanja sigurnosnih standarda Europske unije, ovih je dana u sjedištu Hrvatske gospodarske komore, na inicijativu Vanjskotrgovinske komore BiH, održan radni sastanak posvećen pitanju boravka profesionalnih vozača iz BiH u schengenskoj zoni. Sastanku su prisustvovali predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Borilović, direktor Sektora za promet i logistiku Dario Soldo i predstavnik Ureda HGK u Veleposlanstvu RH u BiH Nikica Pažin, dok su s bh. strane sudjelovali dopredsjednik VTK BiH dr. sc. Vjekoslav Vuković i direktor Sektora za promet i veze Zijad Sinanović. Tom prilikom iznesen je konkretan prijedlog s bosanskohercegovačke strane, koji bi u značajnoj mjeri riješio problem s kojim se suočavaju vozači te na dulje staze osigurao konkurentnost naših tvrtki, perspektive daljnjeg razvoja, kao i mogućnost povećanja izvoza. Prijedlog Komore je transformacija obračuna boravka sa sustava dana na sustav sati, čime bi se preciznije evidentirao stvarni boravak vozača u schengenskoj zoni. Također, predloženi su razmjena i institucionalno povezivanje baza podataka profesionalnih vozača, koje su transparentne i javno dostupne pri Ministarstvu prometa i veza BiH, odnosno precizno povezivanje svakog vozača s određenim motornim vozilom, digitalnom tahografskom karticom i rokovima važenja iste, s relevantnim europskim informacijskim sustavima, kako bi nadležna tijela u svakom trenutku mogla izvršiti potpunu i točnu provjeru identiteta i statusa vozača - objasnio je Vuković, koji je pritom uputio i na činjenicu da predložene mjere imaju za cilj jasno razdvajanje profesionalnog boravka vozača u schengenskoj zoni dok upravlja teretnom motornom jedinicom u okviru radnih obveza od njegova privatnog boravka, odnosno razdoblja kada se u Schengenu nalazi kao civilna osoba, primjerice tijekom godišnjeg odmora. Osim navedenog, kako se doznaje, tijekom sastanka moglo se čuti i kako je jedna od mogućnosti koja bi također išla u korist BiH, uz poštivanje pravila Europske unije, produljenje dopuštenog boravka profesionalnih vozača s 90 na 120 dana ako bi to bilo u skladu s važećim pravnim okvirom i procedurama. Sastanak je još jednom poslužio za upozoriti na neodgodivost donošenja novih rješenja, a poglavito uzimajući u obzir činjenicu da BiH ostvaruje više od 70 posto vanjskotrgovinskog prometa sa zemljama Europske unije. Vuković je naglasio da se osjete ozbiljne posljedice na izvozne tokove, industrijsku proizvodnju i funkcioniranje lanaca opskrbe u BiH i na cijelom zapadnom Balkanu. Napomenuo je da je Vanjskotrgovinska komora BiH pokrenula niz aktivnosti prema Europskoj komisiji usmjerenih na rješavanje izazova, organizirala sastanke gospodarstvenika različitih sektora, ali i napravila procjene dugoročnih gospodarskih posljedica aktualne situacije. Istodobno i u Republici Hrvatskoj postoji snažna svijest o potrebi pomoći bosanskohercegovačkom gospodarstvu, pa su tako razmotrene i informacije prema kojima bi Sabor Republike Hrvatske mogao razmatrati izmjene zakonodavstva o kretanju stranaca u Republici Hrvatskoj, uključujući mogućnost uvođenja D vize (dugotrajnog boravka) za vozače koji imaju ugovore s hrvatskim kompanijama. Navedeno jasno progovara o činjenici kako je upravo Republika Hrvatska ključan vanjskotrgovinski, ali i vanjskopolitički partner BiH te snažan glas potpore u institucijama Europske unije. Predstavnici Hrvatske gospodarske komore najavili su da će iznesene prijedloge i informacije prenijeti nadležnim tijelima Republike Hrvatske, prvenstveno Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, a potom i Vladi Republike Hrvatske, radi daljnjeg razmatranja mogućih rješenja.
Ne postoje sigurnosni izazovi
VTK BiH ostaje, poruka je, posvećena aktivnom zastupanju interesa prijevozničke zajednice te jačanju institucionalne suradnje s partnerima u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji u cilju osiguranja stabilnog i predvidivog poslovnog okružja za prijevoznike i izvoznike. Ono što je posebno važno je činjenica da su na ovom susretu iznesene informacije prethodno prikupljene u komunikaciji s nadležnim institucijama, uključujući Ministarstvo sigurnosti BiH i Veleposlanstvo Republike Hrvatske, te je naglašeno kako je migracijski rizik između BiH i Republike Hrvatske praktički zanemariv, odnosno gotovo nepostojeći, te da u tom segmentu ne postoje sigurnosni izazovi. Istaknuto je da je temeljni cilj schengenskog sustava zaštita vanjskih granica i sprječavanje migracijskih kriza, pri čemu profesionalni vozači iz BiH koji obavljaju međunarodni cestovni prijevoz robe ne predstavljaju sigurnosni ni migracijski rizik, već su dio reguliranog i kontroliranog sustava prijevoza. Uz snažnu podršku Hrvatske, osnažuje šansa da će u skorije vrijeme biti doneseno zadovoljavajuće rješenje koje bi, promatrajući dugoročnu održivost bh. ekonomije, značilo spas za brojna radna mjesta, ali i omogućilo snažniju povezanost s tržištima.