Nedavne oborine unijele su dozu optimizma. Ratari su u pojedinim dijelovima BiH započeli sjetvu ozimih žita. Jesu li zemljišne rezerve vlage uopće obnovljene i kakve uvjete poljoprivrednici mogu očekivati?
Iako uvjeti za sjetvu nisu idealni nakon dugotrajne suše, nedavne oborine donekle su popravile stanje u površinskom sloju tla. Stručnjaci poručuju da još uvijek nema razloga za paniku, rokovi traju do početka studenoga, ali dugoročno moramo mijenjati odnos prema tlu, izboru sorata i infrastrukturi.
O trenutačnoj situaciji, rokovima sjetve te dugoročnim mjerama prilagodbe sve izraženijim klimatskim promjenama razgovarali smo s prof. dr. Hamdijom Čivićem, redovitim profesorom Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu za područja pedologije, agrokemije i melioracija, piše Agroklub.ba.
Sjetva pšenice do 10. studenoga
Prema riječima profesora Čivića, trenutačno stanje nije kritično do te mjere da bi sjetva bila u potpunosti rizična.
„Sreća pa je malo kiše bilo, a i prognoze su pomalo obećavajuće. Sad, koliko će točno kiše pasti i kojim intenzitetom, ostaje za vidjeti, ali barem će se trenutačno stanje popraviti. Rokovi nisu toliko uski, pšenica se može sijati do 10. studenoga, tako da je za nadati se da će se prilike na terenu dodatno poboljšati“, ističe prof. dr. Čivić.
On napominje da ratarima za završetak pripreme tla i samu sjetvu preostaje još dvadesetak dana te da sjeme treba unijeti u tlo u preporučenom roku. Kiša koja je padala proteklih dana daleko je od ukupnih potreba zemljišta.
„Ovo što je palo stvorilo je nešto vlage u površinskom sloju, ali ako ne bude novih oborina, ta će se vlaga najprije izgubiti evaporacijom. Dublji slojevi sigurno su još uvijek suhi. Da bi se nadoknadio ovaj deficit, bilo bi nam potrebno najmanje pet do šest dana dobre kiše“, objašnjava profesor.
Ipak, minimalni uvjeti za start biljaka postoje.
„Pitanje je ima li vlage bar minimalno za klijanje i nicanje. Ako ima, dok je biljka mala ona nije veliki potrošač vode i može premostiti ovaj deficit – pod uvjetom da se tijekom zime i u rano proljeće akumulira što više vode u tlu.“
Organska tvar kao „spužva”
Govoreći o dugoročnim mjerama koje mogu ublažiti posljedice sve češćih suša, prof. dr. Čivić podvlači važnost povećanja organske tvari u tlu, što u današnjim uvjetima postaje imperativ.
„Ono što može ublažiti ili popraviti stanje jest više organske tvari u tlu. Humus, recimo, može vezati tri do pet puta više vode nego što je sam težak – jedan kilogram humusa veže od tri do pet kilograma vode. Djeluje poput spužve u tlu. Naravno, organska tvar sama po sebi neće riješiti kompletan problem, ali može dobrim dijelom ublažiti udar suše“, naglašava Čivić.
Nažalost, trendovi u posljednjih desetak godina pokazuju kontinuiran pad organske tvari u tlima diljem svijeta, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Razlozi leže u klimatskim promjenama i sve toplijem vremenu, ali i u intenzivnoj obradi tla uz nedovoljan unos organskih gnojiva.
„Te trendove ne samo da treba zaustaviti nego ih moramo obrnuti“, upozorava profesor.
Izbor sortimenta i neophodna ulaganja
Uz popravljanje kvalitete tla, ključ uspjeha u modernoj ratarskoj proizvodnji leži u inovativnim mjerama – prije svega u uzgoju kultivara i sorata koje pokazuju veću otpornost na stresne uvjete.
„Svijet se sve više okreće otpornijim sortama, dok se kod nas tome još uvijek ne posvećuje dovoljna pozornost. Potrebni su nam eksperimenti i ogledi na terenu kako bismo točno definirali otpornost pojedinih sorata i na temelju toga davali preporuke“, ističe prof. dr. Čivić.
Na kraju podsjeća da bez ozbiljnijih sustavnih ulaganja domaća poljoprivreda teško može držati korak sa sve izraženijim klimatskim izazovima.
„I ove ćemo godine, otprilike, ponovno gledati u nebo i nadati se. Nažalost, nismo zemlja koja ima razvijenu infrastrukturu za navodnjavanje – ono što imamo pokriva vrlo mali postotak površina, pogotovo u ratarstvu. Zato moramo početi razmišljati u smjeru ozbiljnih investicija jer se bez značajnih ulaganja ne možemo nositi s problemima kakva je suša“, zaključuje prof. dr. Hamdija Čivić.