Pravilo 90/180 ponovno je u središtu sukoba prijevoznika iz BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana s Europskom unijom. Profesionalni vozači upozoravaju da zbog ograničenja boravka u schengenskom prostoru sve teže mogu obavljati posao, dok prijevoznici tvrde da im zbog toga prijeti ozbiljan poremećaj poslovanja i opskrbe robom. U siječanjskim prosvjedima prijevoznici su upozoravali i na slučajeve u kojima su vozači, nakon prekoračenja dopuštenog boravka, vraćani s granice i platili su visoke kazne. Kako rješenje nije pronađeno, prijevoznici sada ponovno pojačavaju pritisak, piše Večernji list BiH.
Novi pritisak na Bruxelles
Prema najnovijim najavama, prijevoznici iz zemalja zapadnog Balkana razmatraju okupljanje kamiona ispred predstavništava Europske unije u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji 31. kolovoza, dan uoči najavljene sjednice Europske komisije. Ako ne bude pomaka, kao sljedeći korak najavljena je blokada teretnih graničnih prijelaza prema zemljama Schengena 14. rujna. Time bi se problem koji je početkom godine već izazvao višednevne poremećaje na granicama mogao ponovno preliti na promet robe između BiH i EU-a. Da su sve ove opcije otvorene, za Glas Srpske je potvrdio i predsjednik Upravnog odbora Konzorcija “Logistika” BiH Zijad Šarić.
“Prijedlog Srbije je da blokiramo europska predstavništva u zemljama regije 31. kolovoza, odnosno dan uoči zasjedanja EK. O tome ćemo donijeti odluku u subotu, kada ćemo utvrditi i sve daljnje korake. Sve prijedloge s regionalnih sastanaka mora konačno potvrditi Konzorcij ‘Logistika’ BiH”, kazao je Šarić.
Prema pravilima koja vrijede za državljane trećih zemalja, u schengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana unutar bilo kojeg razdoblja od 180 dana. Problem za profesionalne vozače nastaje zato što oni zbog prirode posla velik dio tog vremena provode upravo u zemljama EU-a. Nakon što potroše dopuštenih 90 dana, mogu im biti onemogućeni ulazak i nastavak rada u EU. Za prijevoznike to nije samo pitanje administracije. Ako vozač ne može prijeći granicu, kamion ostaje bez vozača, roba kasni, a prijevozničke kompanije moraju tražiti zamjene u sektoru koji se već godinama suočava s nedostatkom profesionalnih vozača. Koliko je problem ozbiljan, pokazale su blokade graničnih prijelaza početkom godine.
U siječnju su prijevoznici iz BiH, s kolegama iz Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, blokirali teretne prijelaze prema EU tražeći rješenje za status profesionalnih vozača. Prosvjedi su trajali danima, a prema tadašnjim informacijama, na teretnim prijelazima prema EU bilo je zadržano oko 5000 kamiona iz BiH. Prijevoznici su upozoravali da se profesionalne vozače, koji u EU ulaze radi prijevoza robe, tretira na isti način kao turiste kada je riječ o računanju dana boravka. Poslije nekoliko dana blokade došlo je do privremenog smirivanja situacije nakon najava iz EU-a o mogućem privremenom izuzeću prijevoznika od primjene pravila 90/180. Međutim, trajno rješenje problema nije pronađeno.
Brojne posljedice
Prijevoznici tvrde da se problem ponovno zaoštrava jer pravilo 90/180 i dalje ostaje na snazi, dok se njihov posao odvija gotovo svakodnevno preko granica EU-a. Za vozača koji više puta tijekom godine ulazi u zemlje Schengena, svaki dan proveden na teritoriju EU-a računa se u dopušteni boravak. Kada dosegne 90 dana, mora napustiti schengenski prostor i čekati da mu se ponovno oslobode dani prema pravilima izračuna boravka. To prijevoznicima stvara problem u organizaciji rada. Kompanija može imati kamion, narudžbu i ugovorenu isporuku, ali bez vozača koji smije prijeći granicu prijevoz nije moguće realizirati. Zahtjev prijevoznika nije samo pitanje njihovih radnih uvjeta.
BiH ovisi o cestovnom prijevozu robe prema tržištu EU-a, pa bi dugotrajne blokade mogle imati posljedice i za gospodarstvo. Svako zaustavljanje kamiona znači kašnjenje isporuka, dodatne troškove prijevoza i moguće poremećaje u opskrbnim lancima. Ako bi se blokade ponovile u većem opsegu i potrajale, posljedice bi se mogle osjetiti i izvan prijevozničkog sektora. Prijevoznici zato traže posebno rješenje za profesionalne vozače, odnosno model kojim bi se, uz kontrolu ulaska i izlaska iz EU-a, omogućilo da vozači koji u Uniju ulaze isključivo zbog obavljanja profesionalnog posla ne budu ograničeni pravilom koje je prvenstveno namijenjeno kratkotrajnim posjetima.