Plaćanje gotovinom sve se rjeđe viđa na blagajnama diljem Europe, pa tako i u BiH. Umjesto da vade novčanike i prebrojavaju kovanice, građani sve češće samo prislone karticu ili mobilni telefon te je transakcija gotova u sekundi. Digitalna revolucija u načinu plaćanja uzima maha, a pandemija je samo ubrzala proces koji se već godinama odvija pred našim očima. Diljem svijeta kartice i aplikacije standardni su način plaćanja, ali nigdje tranzicija nije očiglednija nego u Švedskoj. Šveđani su poznati po tome što rano i nekritički prihvaćaju tehnologiju. To je postalo dio imidža zemlje. Poslovni istraživači su 2017. predvidjeli da će gotovina u Švedskoj biti irelevantna do ožujka 2023. To se nije potpuno dogodilo, ali prilično je blizu.
Ograničenje plaćanja
U mnogim zapadnim zemljama život bez gotovine postao je trend. U Švedskoj i Norveškoj čak i neki prosjaci ili ulični svirači koriste kartice, a u trgovinama i restoranima diljem zemlje sve se češće mogu vidjeti natpisi koji obavještavaju svoje klijente o nemogućnosti plaćanja gotovinom. Ograničenja u plaćanju gotovinom već neko vrijeme postoje u 18 država članica EU-a, pa tako Grci gotovinom mogu platiti do 500 eura, Francuzi i Talijani do 1000 eura, a Španjolci 2500 eura. BiH je još daleko od tih zemalja, ali i ovdje se stvari polako mijenjaju. Tako u Federaciji BiH raste broj vozača koji cestarinu te kupnju i dopunu ACC TAG uređaja plaćaju bankovnim karticama. Prema podacima JP Autoceste FBiH, u 2024. udio kartičnog plaćanja na naplatnim mjestima iznosio je 15,28%, što je povećanje od 21,06% u odnosu na 2023., kada je taj udio bio 13,87%. Iz Autocesta FBiH za Fenu su kazali da prihodi od kartičnog plaćanja rastu prosječnom godišnjom stopom od 28,36% u posljednje tri godine, dok broj kartičnih transakcija raste prosječno 37,93% godišnje. Takvi podaci, kažu, pokazuju sve veću prihvaćenost ove opcije, iako gotovina i dalje ostaje dominantan način naplate cestarine u FBiH. Trenutačno je u funkciji pet naplatnih staza tipa “only card”, namijenjenih isključivo plaćanju karticama, bez posredovanja blagajnika.
Službene brojke
Da poznati zvuk s bankarskih terminala sve jače odzvanja u BiH, pokazuju podaci o kartičnim transakcijama koje su lani dosegnule 18,4 milijarde KM, što predstavlja rast od 2,2 milijarde u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, platne kartice građani su mahom koristili za podizanje gotovine, a ekonomisti ističu da je nestabilnost u zemlji jedan od razloga koji nas sprječava da izbacimo gotovinu iz novčanika. Prema podacima Centralne banke BiH, ostvarena vrijednost prošlogodišnjih kartičnih transakcija, promatrano u postocima, veća je za 13,76% u odnosu na 2023., što je znak da građani sve masovnije koriste platne kartice. Najviše su ih koristili za podizanje gotovine putem ATM uređaja, bilo u zemlji ili u inozemstvu, a vrijednost transakcija te vrste iznosila je 12,443 milijarde KM. Za plaćanje robe i usluga u trgovinama putem POS uređaja “ispeglano” je 5,166 milijardi, dok je putem interneta upotrebom kartica realizirano nešto više od 815 milijuna KM. Ukupan broj kartičnih transakcija lani je iznosio 186,04 milijuna i uočava se trend rasta. Prosječna vrijednost jedne transakcije bila je 99 KM, dok je prosječan godišnji promet po kartici iznosio 7127 KM i veći je za 524 KM u odnosu na 2023. Građani BiH posjedovali su lani ukupno 2,585.419 aktivnih kartica, što predstavlja povećanje od 131.069 u odnosu na prethodnu godinu, a tržištem dominiraju debitne kartice s udjelom od 83,37%. Zabilježen je i rast kartičnih transakcija građana BiH u inozemstvu koji su tijekom turističkih posjeta “ispeglali” 1,007 milijardi KM, što predstavlja rast od oko 34%.