iseljavanje stanovništva

Dijelovi BiH sablasno prazni, ali u Hercegovini, središnjoj Bosni i Tuzli još ima života

28.02.2022.
u 09:00
Analiza karte naseljenosti BiH koju je objavio istraživač Miloš Popović
Pogledaj originalni članak

Iseljavanje stanovništva uzrokovano nizom čimbenika, uz mali prirodni priraštaj, već dulje vrijeme narušava demografsku sliku BiH, pri čemu su posebice izraženi odlasci iz ruralnih sredina, kao i onih krajeva udaljenih od većih urbanih središta, a kako to slikovito izgleda na karti cijele države, vidljivo je iz objave jednog poznatog znanstvenika, piše Večernji list BiH

Mapiranje

Miloš Popović, istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Sveučilišta u Leidenu, a koji već dulje vrijeme na društvenim mrežama Twitter i Instagram objavljuje zanimljive karte vezane za BiH, zemlje okruženja, Europu, ali i svijet, objavio je novu kartu na kojoj je ucrtao gustoću naseljenosti Bosne i Hercegovine, piše Buka Magazin.

Ako se pogledaju rezultati njegovog istraživanja, vidljivo je gdje je najveća koncentracija stanovništva, a koja su područja slabije naseljena, a pritom treba pojasniti kako je karta rađena na osnovi popisa stanovništva iz 2013. godine, tako da su promjene i odstupanja mogući.

Analizom mapirane gustoće naseljenosti, vidljivo je koliko velika urbana središta preuzimaju primat u koncentraciji stanovništva - na jugu je to Mostar, a krećući se dalje prema sjeveru, vidljiva je veća koncentracija stanovništva oko Sarajeva, Zenice, Tuzle i Bijeljine. Na zapadu je najveća koncentracija, očekivano, oko Banje Luke. Takvi podaci u potpunosti odražavaju trendove koji su dulje vrijeme prisutni i na široj ljestvici demografskih i populacijskih tokova u kojima u pravilu ispašta selo iz kojega stanovnici odlaze i to mahom u veće gradove. No, uvid u kartu pokazuje i neke zanimljivosti koje bi možde mogle pokazivati i stanoviti odmak od takvog pravila. Naime, prostor središnje i zapadne Hercegovine, središnje Bosne, kao i tuzlanskog bazena otkriva veliku koncentraciju stanovništva, i to ne samo u gradovima kao što su Mostar, Tuzla ili Travnik, a što pak ulijeva optimizam i dokazuje kako ova području imaju uspješnu gospodarsku scenu.

No, diljem BiH postoje i prostori koji izgledaju sablasno prazno i zbog kojih je potrebno promisliti o učinkovitim demografskim mjerama koje bi u prvoj fazi ublažile negativne trendove kojima svjedočimo. Na terenu postoji niz pozitivnih primjera u kojima jedinice lokalne samouprave provedbom seta različitih mjera uspijevaju u zadržavanju stanovništva, pri čemu fokus stavljaju upravo na one poteze koji vode izravnom poboljšanju životnog standarda kroz pomoć malom i srednjem poduzetništvu, oslobađanju istog od različitih davanja i osiguravanju povoljnih uvjeta za poslovanje. Takvo što stvara temelj za donošenje odluke o tomu hoće li obitelj ostati u određenoj jedinici lokalne samouprave, a kada se tomu dodaju i druge mjere, pa i one viših razina vlasti, moguće je očekivati poboljšanje demografskih brojki. Od besplatnih udžbenika i prijevoza učenika, preko stipendiranja studenata, uvođenja novih zanimanja u škole sukladno potrebama tržišta, pa do olakšanja pokretanja biznisa - ovo su samo neke od ključnih izravnih i neizravnih demografskih mjera kojima sve razine vlasti, a napose općine, mogu pomoći zaustaviti negativne trendove koji se oslikavaju kroz proces iseljavanja.

Važnost mjera

Neke od lokalnih samouprava upravo su kroz provedbu temeljitog seta mjera, a posebice onih koje se odnose na bolje uvezivanje s gospodarstvom, uspjele u tom procesu te su izbile na čelno mjesto u BiH kada je riječ o demografskim pokazateljima. No, za potpuno zaustavljanje trendova potreban je veliki zaokret u društveno-političkim agendama, odnosno fokus na investicijske cikluse kao i na privlačenje većeg broja ulagača koji će na terenu stvarati preduvjete za ostanak i opstanak stanovništva. •

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.