Demografski potop države se nastavlja, a čimbenik koji, osim iseljavanja, utječe na navedenu ocjenu sažet je i u sintagmi prirodni prirast, koja ne upućuje tek na stanje u promatranom razdoblju, već i daje prostor za određene zaključke. A oni, barem kada govorimo o devet od deset županija u Federaciji BiH, nisu za pohvaliti jer, uz svu silu demografskih mjera i poticaja koji se realiziraju, 2025. godina pokazuje da i dalje postoji izražen trend u kojemu se bilježi značajno veći broj umrlih od rođenih. Uvidom u posljednje izdanje publikacije Mjesečni statistički pregled Federacije BiH po županijama, a koju je izradio Federalni zavod za statistiku, mogu se pronaći i podaci o prirodnom kretanju stanovništva za razdoblje siječanj - prosinac, a koji mnogo govore u prilog gore postavljenoj tezi.
Stanje u 2025.
Nažalost, u devet od deset županija bilježi se negativan prirast, dok je jedina županija koja, prema svemu sudeći, i u duljem razdoblju bilježi pozitivne pokazatelje Zapadnohercegovačka. U toj je županiji, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2025. godini rođeno 919, a umrlo 779 osoba, piše portal Večernjeg lista BiH. Podaci Federalnog zavoda za statistiku otkrivaju kako je u Unsko-sanskoj županiji broj rođenih bio 1273, a umrlih 2067. U Posavskoj je broj rođenih bio 126, a umrlih 440, dok Tuzlanska bilježi 3017 rođenih i 4136 umrlih. Ostatak županija također ima negativne pokazatelje. Tako je u Zeničko-dobojskoj u prošloj godini rođeno 2927, a umrle 3622 osobe, u Bosansko-podrinjskoj zabilježeno je 174 rođenih i 288 umrlih, u Srednjobosanskoj 1559 rođenih i 2269 umrlih, dok je u Hercegovačko-neretvanskoj taj odnos 1345 prema 2076. Sarajevska županija bilježi 3790 rođenih i 4223 umrlih, a Hercegbosanska županija 301 rođenu i 641 umrlu osobu. Ovakvi pokazatelji jasno upućuju na zaključak kako ne možemo govoriti o pretjeranom optimizmu u dugoročnom razdoblju, no isto tako otvaraju i pitanje što je zapravo tajna Zapadnohercegovačke županije. Odgovor bi se možda mogao pronaći u dobro osmišljenom setu demografskih mjera i odmjerenom, produktivnom i dugoročno održivom suodnosu demografije, ekonomije i političke stabilnosti. Jasno je kako izravan set demografskih mjera predstavlja tek osnovu, odnosnu bazu u osmišljavanju i provedbi strategije demografskog oporavka, dok je nadogradnja, a nju čine životni standard, dostupnost čitavog niza zanimanja, izvozno gospodarstvo, usklađenost školskog sustava s potrebama tržišta rada te ostali čimbenici, često presudan element prilikom promišljanja i donošenja odluke o ostanku, pa čak i povratku.
U kontekstu izravnih mjera Zapadnohercegovačka županija napravila je najveći iskorak usvajanjem Zakona o zaštiti obitelji s djecom, a u kojemu su predviđeni dječji dodatak, odnosno potpora obiteljima s troje i više djece, naknada umjesto plaće ženi majci u radnom odnosu za vrijeme odsutnosti s posla radi trudnoće, novčana potpora ženi majci koja nije u radnom odnosu, kao i jednokratna potpora za opremu novorođenog djeteta. Tomu valja dodati i pitanje smještaja djece uz osiguranu prehranu u ustanovama predškolskog odgoja, osiguranje produženog boravka djece u osnovnim školama, osiguranje jednog obroka za vrijeme nastave, kao i školarine i stipendije učenicima i studentima.
Model uspostavljen u Zapadnohercegovačkoj županiji može biti misao vodilja i drugima prilikom osmišljavanja i provedbe izravnih demografskih mjera, pri čemu ipak treba dodati kako najveći broj županija već ima određene mjere i politike usmjerene povećanju prirodnog prirasta, piše Večernji.ba. No, brojke još ne upućuju na preokret demografskih trendova, što nas ponovno vraća na ključne motive prilikom zasnivanja obitelji i ostanka, a oni su ipak usko vezani uz gospodarsku sigurnost, mogućnost napretka i perspektive daljnjeg razvoja.
Mjere s razine FBiH
S druge strane, Federacija BiH uskoro planira realizirati jednu od najvećih demografskih mjera od svojeg osnivanja, a koja bi trebala osnažiti potpore koje već postoje na županijskim razinama.
Bit će riječ o kvaziuniverzalnom dječjem dodatku koji bi mogao, doznaje Večernji list, u optimističnoj verziji obuhvatiti svu djecu do sedam godina, kao i dio djece od sedam do 18 godina, ovisno o cenzusu.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za Večernji list su objasnili kako imaju spremnu studiju u kojoj su analizirani idealni i realni scenariji, kako su to stručnjaci napisali, kvaziuniverzalnog dječjeg dodatka. Studija daje pregled nekoliko različitih modela koji podrazumijevaju financiranje dječjeg dodatka s razine županija i Federacije koji bi omogućili veću pokrivenost djece dječjim dodatkom. Najbolji realni scenarij (model 2c) koji bi županije i Federacija udružujući sredstva mogle financijski iznijeti podrazumijeva potpunu pokrivenost djece dječjim dodatkom do sedam godina, bez ikakvih uvjeta, bez prihodovnog cenzusa obitelji, a za djecu od sedam do 18 godina u obzir bi se uzimao prihodovni cenzus. Zato ga zovemo kvaziuniverzalni jer podrazumijeva dobnu granicu do sedam godina i potom cenzus za djecu od sedam do 18 godina, piše večernji.ba. - Obuhvat bi u početku bio do 50 posto. Značaj županija je neizostavno važan jer su u pitanju dodatni milijunski iznosi na postojeća izdvajanja za dječji dodatak, odnosno nešto više od 150 milijuna KM bilo bi potrebno da se sufinancira ovaj model 2c, koji je ujedno i preporuka UNICEF-a te međunarodnih organizacija koje se brinu o pravima djece u BiH - objasnili su iz Ministarstva rada i socijalne politike.•