Donijeti pravedan izborni sustav kojim će se omogućiti da svaki narod bira svoje predstavnike, spriječiti preglasavanje u tijelima vlasti te tražiti pravedan teritorijalni i upravni preustroj cijele države uzimajući u obzir primjere Švicarske i Belgije - neke su od prilično jasnih poruka biskupa Biskupske konferencije BiH koji su u svojoj promemoriji upozorili na trenutačno političko i demografsko stanje Hrvata katolika u BiH te predložili nekoliko rješenja, piše Večernji list BiH.
Legitimno predstavljanje
U pogledu političkih prava biskupi su jasno poručili kako je nužno poštivanje pojedinačnih i kolektivnih prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih skupina, a u nužnim reformama svoju pomoć trebaju pružiti i predstavnici međunarodne zajednice. To je i neizravni poziv predstavnicima međunarodne zajednice koji su i do sada bili medijatori izborne reforme da nastave sudjelovati u tom procesu, a što je iznimno važno iz kuta potreba osiguranja načela legitimnog političkog predstavljanja. Biskupi su pritom upozorili kako zakon Hrvatima ni na jednoj razini, gdje su u manjini, ne osigurava mogućnost da sami sebi izaberu predstavnike. - Time, na etičkoj razini, legitimitet kao kriterij društvenoga zastupanja biva često spriječen i neetičnost legalizirana, a na psihološkoj razini pojedini birač i narod frustrirani. To jest, budući da drugi nerijetko odlučuju tko će im biti predstavnik, brojni Hrvati osjećaju se poniženima - istaknuli su biskupi koji su ovime na najizravniji način poručili kako je nužno mijenjati stanje koje jednom narodu uskraćuje njegova politička prava. Biskupi su se osvrnuli i na pitanje entitetskih Vlada u koje je strukturno ugrađena mogućnost preglasavanja i diskriminacije manjine te su podsjetili kako je voljom tadašnjega visokog predstavnika amandmanski intervenirano na takav način u ustave obaju entiteta 2002. U postojećem stanju stvari samo Hrvati, poručili su, traže izmjene Izbornoga zakona i jamstvo legitimnoga predstavljanja, dok ni Srbi ni Bošnjaci ne pokazuju zanimanje za to, a, pravno i realno gledajući, bez njihovih glasova u redovitoj proceduri nije moguće promijeniti zakon. - Dapače, u sadašnjem stanju odgovara im da sve ostane kao do sada te je potrebna intervencija međunarodne zajednice radi reforme nepravednog izbornog zakonodavstva - upozorenje je biskupa. Na kraju, a u skladu s potrebama osiguranja pravedne države, biskupi su jasnoga stava i kako neprekidno treba tražiti pravedan teritorijalni i upravni preustroj cijele države, a ta promjena daytonskoga teritorijalnog ustroja trebala bi ići u smjeru reorganizacije cijele BiH onako kako je to nekada davno učinjeno u Švicarskoj (ili Belgiji).
Donijeti mjere
Govoreći o demografiji, biskupi su podsjetili kako je prisutnost katolika i Hrvata u BiH, izražena u apsolutnim brojevima, prema suvremenim popisima stanovništva (prvi 1879.), bila u porastu sve do 1971., otkada je u opadanju. Kada je riječ o traženju rješenja, biskupi ističu kako je od sudbinske važnosti stavljanje snažnoga naglaska na brigu za one katolike koji su ovdje, zaustavljanje njihova iseljavanja i podizanje nataliteta. Jedan od zaključaka je i kako bi od presudne koristi bilo da se donese državni plan demografske obnove. To se podudara s planom Hrvatskog narodnog sabora koji je pokrenuo projekt izrade demografske strategije i revitalizacije Hrvata, pri čemu je poručeno i kako se strategija neće fokusirati samo na Hrvate u BiH već će obuhvatiti širi kontekst problema u BiH. Hrvati, kao najmalobrojniji narod, nisu jedini izloženi iseljavanju, no jedini su nudili i nude konkretna rješenja za poboljšanje prvo političke, a onda i ekonomske stvarnosti, a u cilju izgradnje prosperitetnije države u kojoj će se svaki narod i građanin osjećati ugodno i koja će imati mogućnost iskoristiti one ekonomske potencijale koji su brojni, ali do sada nisu mogli biti stavljeni u funkciju.