Debljina je u sve većem porastu i jedan je od većih zdravstvenih problema. Pogotovo debljina u djetinjstvu predstavlja rizik za cjeloživotno zdravlje i pojavu brojnih bolesti.
Djeca i vrijeme
Stoga su, tvrde nutricionisti, roditelji vrlo važne osobe u razvoju djeteta jer predstavljaju glavnu ulogu u oblikovanju životnih navika, pravilan odabir i unos hrane, fizičku aktivnost, kretanje i boravak izvan kuće. Ističu kako je važno da roditelji djecu od rođenja uče zdravim navikama kako bi sami znali i mogli prepoznati zdravu od nezdrave hrane koja bi mogla loše utjecati na njihovo zdravlje, na taj način roditelji bi trebali poslužiti kao pravi primjer svojoj djeci. Zaposleni roditelji često nemaju dovoljno vremena za pripremanje zdravih obroka kod kuće te se vrlo često baziraju na naručivanje gotove, brze hrane, ne razmišljajući kakav utjecaj takav način prehrane ima na njihovo dijete i njegovo zdravlje općenito, piše Večernji list. Konstantno konzumiranje gotove i brze hrane loše utječe na organizam i odraslih i djece, što u jednom trenutku može dovesti do pretjeranog nakupljanja masnog tkiva i do razvoja brojnih kroničnih nezaraznih bolesti, navodi se. – Nedovoljna fizička aktivnost kod djece također je važan uzrok pretilosti. Danas se djeca druže vrlo malo, a mnogo vremena provode gledajući televiziju ili igrajući računalne igrice, a uz to dolazi do konzumacije grickalica i slatkiša. Kako bi se spriječila prekomjerna težina djeteta, bilo bi poželjno odrediti vremenska pravila koja se odnose na gledanje televizije i igranje igrica zbog kojih djeca najviše vremena provode sjedeći i ne krećući se - kazala je nedavno Maja Jonjić-Trifković, nutricionistica INZ-a. Nutricionistica INZ-a kaže da se savjeti za pravilnu prehranu sastoje od nekoliko jednostavnih pravila – neka vaša prehrana bude raznolika, raznobojna i sezonska. Vodite računa da ne pretjerate s količinom dnevno unesene hrane (bez dvostrukih porcija i dodatnih grickanja, zaslađivanja obroka i pića itd. Dnevni unos hrane rasporedite u tri glavna obroka i dva međuobroka. – Jedite barem pet porcija voća i povrća dnevno (jedna porcija stane u šaku). Redovito doručkujte i nemojte preskakati obroke. Potrudite se unaprijed planirati i pripremati zdrave obroke kod kuće te uključite djecu u pripremu zdravih obroka. Za večeru birajte lagana, lako probavljiva jela, a večerajte najmanje tri sata prije spavanja. Svedite unos industrijski prerađene hrane, brze hrane, pržene i masne hrane, slatkiša, gaziranih sokova, zaslađenih napitaka i alkohola na minimum. Umjesto sokova birajte vodu, barem osam čaša na dan. Umjesto slatkiša birajte orašaste plodove, nezaslađeno sušeno i svježe voće te izbjegavajte dosoljavanje hrane - navodi nutricionistica INZ-a Jonjić-Trifković. Da je sve više pretile djece, pokazuju podaci provedenih sistematskih pregleda na području Mostara u kojima stoji da je zabilježen veliki broj pretile djece. Situacija nije bila bolja ni ranijih godina. Naime, u ranijoj publikaciji "Pretilost i posturalni status djece osnovnoškolskog uzrasta u Gradu Mostaru" stoji kako od ukupnog broja učenika obuhvaćenih istraživanjem, čak 36,4% ima prekomjernu tjelesnu masu. Prekomjernu tjelesnu masu ima 38,6% djevojčica i 34,4% dječaka, što je jako velik i zabrinjavajući postotak.
Novo izvješće
Regionalni ured za Europu SZO-a predstavlja novo izvješće "Inicijativa za nadzor pretilosti u djece (COSI), 5. krug", čiji su nalazi zasnovani na najnovijim podacima prikupljenim između 2018. i 2020. u 33 države europske regije SZO-a. Ukupno, izmjereno je gotovo 411.000 djece dobi između 6 - 9 godina. Po prvi put izvješće sadrži podatke iz Armenije, Njemačke (grada Bremena) i Izraela – zemalja koje su se tek pridružile Inicijativi SZO-a. Ukupno, 29 posto djece uzrasta između 7 i 9 godina u državama koje su sudjelovale u inicijativi živi s prekomjernom težinom (uključujući tu i pretilost). U ovoj skupini više je dječaka (31 posto) nego djevojčica (28 posto). - Službeni rezultati ukazuju da još uvijek jedno od troje djece živi s prekomjernom težinom ili pretilošću. Moramo ubrzati naš angažman o ovom pitanju kako bi se smanjile ovi brojevi - izjavio je dr. Kremlin Wickramasinghe, vršitelj dužnosti šefa Ureda za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti pri Regionalnom uredu za Europu SZO-a. •