Član Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, ugledni odvjetnik Davor Martinović smatra da predložene izmjene Zakona o VSTV-u i Zakona o Sudu BiH donose ozbiljne izazove za pravosudni sustav u BiH. Ističe kako je uvođenje novih odjela za provjeru imovine i mogućnost pokretanja upravnih sporova na odluke o imenovanjima problematično jer bi moglo ugroziti neovisnost pravosuđa. Kritizira miješanje vanjskih i domaćih aktera u donošenje tih zakona, tvrdeći da to može ugroziti autonomiju domaćih institucija.
Vecernji.ba: Posljednjih dana vlada prava kakofonija raznih političara, stručnjaka, NVO-ova... o Zakonu o VSTV-u. Što kaže struka, ima li VSTV stav o izmjenama?
- Uime VSTV-a ne mogu i ne smijem govoriti jer je to isključiva ingerencija predsjednika Bogunića, ali ću odgovoriti u svoje ime kao član Vijeća. Posljednji prijedlog ovog zakona koji je trebao biti na dnevnom redu Vijeća ministara nismo zaprimili pa ga ne mogu ni komentirati. Međutim, ono što znam i što mogu komentirati jest činjenica da je Radna skupina, koju je formirao ministar pravosuđa BiH i u kojoj se nalaze predstavnici Ministarstva pravosuđa i VSTV-a, vrlo ozbiljno i vrijedno mjesecima radila na pripremanju prijedloga ovoga zakona i znam da je rezultat rada ove Radne skupine visoka usuglašenost oko predloženih rješenja te smatram da to mora biti osnova za svaku novu verziju ovog zakona. Nemojte zaboraviti da VSTV od svih institucija u BiH, uključujući i ministarstva pravosuđa na svim razinama, ima najveću logističku potporu jer samo u Tajništvu ima zaposlenih blizu 80-ak vrhunskih diplomiranih pravnika koji se bave jedino i isključivo pravosuđem u BiH, a i mi, članovi Vijeća, nas 15, suci, tužitelji i odvjetnici, imamo više od 500 godina iskustva u sudnicama u BiH pa bi onda valjda trebalo naše prijedloge barem s dužnom pozornošću analizirati jer je to stav struke u BiH. Napominjem da VSTV ima jako dobru suradnju i s cehovskim udrugama sudaca i tužitelja, tako da sa sigurnošću mogu tvrditi da struka u BiH, a u povodu prijedloga ovoga zakona, “puše u isti rog”. Je li i, ako jest, zašto odstupljeno od prijedloga koji je u znatnoj mjeri usuglašen na ovoj Radnoj skupini, ne znam, a koliko čitam i čujem, to je urađeno zbog “pritiska” iz DEU-a odnosno Bruxellesa. Nikad neću shvatiti zašto to uvijek ide u posljednji tren i zašto kolege iz DEU-a ne poštuju procedure i rokove, već u pravilu nastupaju s pozicije argumenta snage, a ne snage argumenta i nekakvih crvenih linija. U svakom slučaju, kad dobijemo ovaj prijedlog u skladu sa svojom i zakonskom obvezom, VSTV će donijeti svoje mišljenje o tom zakonu.
Vecernji.ba: Što konkretno donose novi Zakon o VSTV-u odnosno izmjene Zakona o Sudu BiH?
- Uvaženi kolega Asim Crnalić, inače i bivši član VSTV-a, prije nekoliko je mjeseci, kad su tražili njegov komentar o toj temi, rekao kako se boji da ne možemo doći do boljeg Zakona o VSTV-u od ovoga koji sad imamo. Kako vrijeme odmiče i kako se raznorazne verzije zakona spominju, ni moje razmišljanje nije daleko od mišljenja doktora Crnalića. Međutim, kako je ovaj zakon jedan od uvjeta za otvaranje pregovora s EU-om, jasno je da ćemo morati krenuti u postupak donošenja novoga zakona. Mnogi će kao konkretne prednosti ovoga novog zakona navesti mogućnost pokretanja upravnog spora na svaku odluku o imenovanju donesenu od Vijeća te jačanje postupka integriteta kroz formiranje odjela za provjeru imovine.
Koliko su ti noviteti u zakoni dobri i svrsishodni, pokazat će vrijeme, ali vidimo da se u našem susjedstvu, u Sloveniji, koja je članica EU-a, vode velike rasprave znači li mogućnost ulaganja ovakvih tužbi na odluke o imenovanjima sprječavanje diskrecijskih ovlasti Vijeća i za takav su stav kolege iz Slovenije dobili potporu od udruge koja okuplja sve europske regulatore iz oblasti pravosuđa. Tako da je zaista vrlo teško reći što su to europski standardi u ovoj oblasti. Što se pak tiče izmjena Zakona o Sudu BiH, smatram da smo ga davno trebali izmijeniti, ne zbog EU-a već zbog BiH i nas samih jer ne postoji ni jedan usporediv slučaj da unutar istog suda imate da se odlučuje po žalbi istog tog suda, a da sastav prizivnog vijeća određuje predsjednik suda kroz godišnji raspored sudaca. Takva organizacija suda karakteristična je samo za ad hoc sudove, a jedini sličan primjer imamo kroz Međunarodni sud za ratne zločine za bivšu Jugoslaviju u Haagu, a drugog sličnog primjera nema. Stoga sam osobno ne samo za ove vrste kozmetičkih izmjena, gdje bi “samo” suce Prizivnog vijeća, umjesto predsjednika suda, imenovao VSTV, već i za organizaciju posebnog prizivnog, drugostupanjskog suda. Kao pravniku, jako mi je žao što je sve to stalo zbog jednog nepravnog razloga - sjedišta suda, a osobno sam bio zagovornik da sjedište tog suda bude u jednom velikom središtu kao što je Banja Luka ako je odluka da bude u Republici Srpskoj jer mislim da zbog važnosti te institucije nije logično da bude smještena u nekoj općini od nekoliko tisuća stanovnika i bez bilo kakve infrastrukture potrebne za nešto tako veliko i značajno.
Vecernji.ba: Čuli smo prigovore od Transparency Internationala, kao i dijela bošnjačkih stranaka, da je sporna nacionalna ravnoteža u VSTV-u. Je li to sporno i može li biti u ovakvoj državi?
- Bez obzira na to tko što govorio i tko što komentirao, ove minimalne nacionalne kvote bit će dio svakog ovakvog zakona dok je Ustav BiH ovakav kakav jest. Moram vam reći da je ovo prijedlog, i to jednoglasan, VSTV-a, a na prijedlog nadležnoga Povjerenstva za legislativu i što je prihvaćeno od Ministarstva pravosuđa BiH, a bit ću neskroman i potvrditi da sam osobno predlagatelj ovakvog rješenja. Nažalost, ovo nije nikakvo originalno rješenje, već samo modificirano rješenje iz Zakona o Ustavnom sudu FBiH, gdje je naznačeno da sud ima 9 sudaca, a da ima najmanje po 2 iz svakog konstitutivnog naroda i 1 iz reda ostalih. Nažalost, mnogi koji ovo komentiraju i kritiziraju ne znaju ništa o ovome i ništa ili vrlo malo čitaju, ali je bitno da se o svemu oglase.
Vecernji.ba: Jedan od prijedloga Venecijanske komisije bio je i da Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće dobije ustavni status. Je li to realno?
- Često, pa, rekao bih, i prečesto mišljenja ove Komisije nemaju realnu podlogu i više izgledaju kao nerealne želje nego kao realni modaliteti postupanja i realiziranja. Mislim da općenito u BiH precjenjujemo i utjecaj i značaj ovih mišljenja. Svjedoci smo da ova mišljenja dobijemo nakon samo nekoliko dana, tako da se nekad upitam jesu li to uvažene kolege imali vremena i pročitati ili pak od lokalnog NVO sektora ili pak od DEU-a dobiju upute. Pomalo me na taj zaključak upućuje intervju jednog zaposlenika jedne nevladine organizacije koji jasno kaže da usko surađuju s Venecijanskom komisijom, a nije rijetkost da ova mišljenja prije Ministarstva, koje ih je tražilo, dođu na neke druge adrese.
Vecernji.ba: Kako komentirate uspostavu Odjela za integritet i davanje iznimno visokih ovlasti? Ima li onda uopće smisla postojanje Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća ako će Odjel za integritet imati presudnu ulogu u razrješenju i sankcioniranju nositelja pravosudnih dužnosti?
- Moji su stavovi po tom pitanja jasni i mojim kolegama iz Vijeća jer ih već dulje iznosim na sjednicama Vijeća koje su javne, ali i kolegama iz DEU-a. Prije 20 dana napisao sam i pismo te jasno uputio da sam spreman odstupiti iz VSTV-a ako ugrožavam nazovipartnerstvo s DEU-om iako partnerstvo doživljavam i definiram na sasvim drugi način od načina kako to prakticira DEU. Nikad neću biti spreman nakon gotovo 58 godina života i 34 godine rada u odvjetništvu da budem netko tko će bezrezervno odobravati teze i razmišljanja koja su suprotna mojim stavovima i načelima. Dopustite mi da budem malo i osoban te da kažem kako postoji samo jedan čovjek na svijetu kojem bezrezervno vjerujem i ne propitujem točnost njegovih teza jer me je u posljednje 34 godine zajedničkog rada uvjerio da zna više od mene i da su njegove procjene nepogrešivo točne, ali to nije nitko iz DEU-a, već prof. dr. Dubravko Grgić. A za sve druge uvijek imam isto pitanje - gdje to piše? i tako će ostati sve dok budem na ovoj dužnosti pa, tko se ljuti, neka se nastavi ljutiti. Tvrdim i zastupam tezu da moramo uzeti sudbinu svoje zemlje u svoje ruke, a ne bespogovorno izvršavati nečije naloge jer samo tako možemo doći do našeg cilja i dovesti BiH u društvo kojem po svemu pripada - razvijenih demokratskih europskih država. Nigdje nas neće dovesti podanički pristup koji, nažalost, po meni, postaje prevladavajući i nadam se da će se mlađe generacije uspjeti otrgnuti od takvog pristupa. Što se pak tiče konkretnog pitanja, nitko od nas iz Vijeća, nitko od nositelja pravosudnih dužnosti u BiH nije protiv provjere imovine. Uostalom, dokaz tome je da je čak više od 99% obveznika takve provjere dostavilo svoje imovinske kartice i podvrgnulo se jednoj zaista rigoroznoj kontroli. Nekad razmišljam da je ovakav odziv sudaca i tužitelja razočarao one koji su mislili da će se dogoditi nekakav “albanski sindrom” i gdje će doći do osipanja nositelja pravosudnih dužnosti u strahu od rezultata imovinskih provjera i da će se na takav način provesti neka vrsta lustracije u pravosuđu. To samo pokazuje koliko ti ljudi slabo poznaju ovu zemlju i naše ljude, a posebno suce i tužitelje. Imam dojam za koji nisam siguran je li točan - da se kroz nove odredbe koje se tiču ovog Odjela od njega želi napraviti “Vijeće u Vijeću” i na takav način kadrovirati u pravosuđu te VSTV svesti na ulogu nekakvog fikusa. Iskreno se nadam da nisam u pravu, ali…
Volio bih znati u kojoj državi EU-a postoji ovakav način provjere, bez mogućnosti ulaganja bilo kakvog prigovora, žalbe ili tužbe na odluku Odjela, a čija negativna odluka automatski znači “izgon” iz pravosuđa. Dok mi netko ne ponudi slično rješenje iz neke zemlje EU-a, tvrdim da ovako rigidnog rješenja nema nigdje, tako da, kada govorite o ovome, nemojte govoriti o floskulama tipa “EU standard” jer takvog standarda nema i nigdje ne bi mogao ni proći ustavnu ni bilo koju drugu kontrolu. Sam VSTV na ove odluke ovog Odjela nema apsolutno nikakvog utjecaja, već bi samo trebao biti njihov izvršitelj kroz donošenje rješenja o poništenju imenovanja bez ikakve mogućnosti njihova preispitivanja. Ovo, po meni, nikako nije dobro zakonsko rješenje, a već na prvom slučaju negativne provjere uvjerili smo se u svu apsurdnost ovakvog zakonskog rješenja. Stoga je jako bitno tko nam i dolazi kao vanjski stručnjak jer je njihova uloga jako značajna u radu ovog Odjela, čak praktički i značajno veća nego što predviđa sam zakon. Vijeće je pozdravilo i jednoglasno odobrilo dolazak vrhunskih stručnjaka, kolegica koje su u svojoj zemlji bile dugogodišnje sutkinje i tužiteljica, ali mislim da imamo ne samo pravo već i obvezu kada nam se predlažu osobe koje nikad u svojoj zemlji nisu ušle u sudnicu i nemaju puno veze s konkretnim poslom u pravosuđu da propitujemo njihovu stručnost i da ne gledamo samo gdje su sve radile već i što su konkretno uradile u zemljama u kojima su službovale te koliko su se te zemlje približile ulasku u EU. Stalno imam istu osobno dvojbu - dolaze li ti ljudi u kasnim 60-im godinama života u BiH da nam pomognu - i državi i pravosuđu - ili su pak motivi u dobrim uvjetima koje nose ta radna mjesta i predivnim uvjetima za život u BiH. Nedavno iznesene podatke o primanjima ovih nazovistručnjaka na jednom portalu nisu demantirali iz DEU-a pa zaključujem da onda mogu biti samo i veća te to onda znači da ti stručnjaci imaju primanja koja su od 4 do 5 puta veća od primanja koja imaju predsjednik i članovi Predsjedništva VSTV-a, a to znam jer su ti podaci svima dostupni i jako transparentni. Je li to normalno i primjereno?
Vecernji.ba: Kako komentirate miješanje i ulogu raznih domaćih i stranih “pismoznanaca” i birokrata pri donošenju Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću?
- Uvijek se divim hrabrosti ljudi koji su spremni komentirati i kritizirati stvari o kojima nemaju ni minimum potrebnog znanja. Čak nisu spremni ništa ni pročitati. Ne mogu ne komentirati TV dvoboj, ako to mogu tako nazvati, na javnom emiteru gdje su sudjelovali ministar Bunoza i parlamentarac Kojović koji završava na način da gospodin Kojović, koji, koliko ja znam, nikada nije radio u pravosuđu, kaže da će uzeti “Bunozin” prijedlog zakona, pročitati ga tijekom noći i ujutro sa svojom ekipom napraviti prijedlog novog Zakona o VSTV-u te ga uputiti prema Zastupničkom domu BiH.
Nisam mogao vjerovati da je to moguće izgovoriti, to je takvo podcjenjivanje ljudi koji su mjesecima radili na ovom zakonu i svojstveno je samo politikantima te jeftinim populistima koji u životu ništa konkretno nisu radili niti uradili jer, da jesu, sigurno nikada nešto slično ne bi izgovorili te bi poštovali trud ljudi koji je uložen u ovaj projekt. Međutim, da ne bismo ispali naivni, niti će noć provesti čitajući “Bunozin” prijedlog zakona, niti postoji bilo kakva “njegova ekipa” jer, da postoji, vjerojatno bismo znali i njihova imena te svi znamo da takav gotov prijedlog već postoji i znamo da to nije prijedlog domaće bh. struke, a samo bi se struku ovdje trebalo pitati, a ne nekoga drugoga, a dotični će opet dobiti svojih 5 minuta medijske pozornosti i govoriti o nečemu što jednostavno ne razumije i ne shvaća, ali i to je legitimno političko djelovanje. Ipak, izbori su blizu.
Vecernji.ba: Je li bolje imati propast reforme ili je bolje prihvatiti kompromisno rješenje koje možda nije idealno, ali donosi napredak u jačanju pravosuđa te napose omogućava europski put zemlje?
- Svaki zakon je kompromis pa će takav biti i Zakon o VSTV-u i sigurno moramo svi zajedno napraviti sve da se osigura europski napredak naše zemlje, poštujući stavove struke jer sve ovo radimo zbog nas, a ne zbog nekoga drugoga. •