Nakon nekoliko neuspješnih pokušaja, za danas sazvana sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH ne ulijeva optimizam u pozitivan ishod, no budući da su u bh. političkom prostoru, doduše rijetko, moguća i pozitivna iznenađenja, za zaključak i odgovor na pitanje hoće li europski zakoni konačno ugledati svjetlo dana, trebat će pričekati razvoj situacije. Na dnevnom redu 24. hitne sjednice Doma naroda nalaze se dva zakonska prijedloga nužna za početak pregovora s Europskom unijom, ali i sedam zakonskih prijedloga koje je poslalo Vijeće ministara te koji nose oznaku “EI”, što je također materija koja je izravno vezana uz europski put Bosne i Hercegovine.
Važni zakoni
Sve zajedno jasno upućuje na značaj sjednice, no uzimajući u obzir prethodna iskustva kada su, s jedne strane, pokušaji promjene dnevnog reda u režiji bošnjačkih i oporbenih srpskih stranaka, kao i ponašanje SNSD-a s druge strane, vodili negativnom ishodu, ne bi bilo začuđujuće da i ova sjednica završi rušenjem kvoruma. Na sredini između dvaju polarizirajućih faktora hrvatske su političke stranke koje dulje vrijeme pozivaju kolege s obiju strana na povratak dijalogu, kao i ispunjavanje onoga što od Bosne i Hercegovine očekuje Europska unija.
Prijedlog Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine, kao i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine preduvjeti su za početak pregovora, kao i prvi značajniji korak od proljeća 2024. godine, kada je Europsko vijeće dalo “zeleno svjetlo” za otvaranje pregovora. Ako bi navedeni zakoni prošli potrebnu proceduru do ljeta, bila bi to prava poruka kako je u BiH, unatoč kampanji i često polarizirajućim stavovima, ipak moguće pronaći najmanji zajednički nazivnik oko kojega bi se okupile sve političke snage. Navedeno bi osobito bilo značajno u vremenima velikim geopolitičkih izazova koje karakterizira ruska agresija na Ukrajinu, kao i neizvjesnost oko situacije na Bliskom istoku, pri čemu oba faktora dodatno podižu potrebu za zaokruživanjem europskog političkog i sigurnosnog prostora u kojemu mora biti mjesta za BiH.
Predizborna kampanja očito je već uzela danak, no pitanje europskih zakona previše je važno te ih ne bi trebalo vezati uz dnevno-politička prepucavanja i skupljanje bodova. Problem je što ponašanja bošnjačkih i srpskih stranaka u Domu naroda, odnosno Parlamentu BiH općenito, zapravo uzrok imaju u političkim vizijama dviju strana, odnosno dijametralno suprotnim koncepcijama dugoročne budućnosti Bosne i Hercegovine. Jedni bi tako nastavak unitarizma, a drugi rastakanje i urušavanje državnih institucija, a posljedica je dodatno zaostajanje na europskom putu, za što danak plaćaju, kao i uvijek, građani zemlje čiji je životni standard na samom europskom začelju, bez mogućnosti osnaživanja konkurentnosti domaćeg gospodarstva koje grca u raljama birokracije, pravne nesigurnosti, neujednačenih i neharmoniziranih propisa. Kod srpske politike u BiH protivljenje europskom putu postalo je otvoreni način komuniciranje, a osobito nakon promjena s druge strane Atlantika koje su dale vjetar u leđa politikama i koncepcijama utemeljenim na takozvanom suverenizmu, koji je ništa drugo doli izgovor za izbjegavanje provedbe visokih standarda Unije. S druge strane, kod bošnjačke političke elite iluzije o državi koja bi bila uspostavljena na načelu “jedan čovjek - jedan glas” dodatno narušava povjerenje među partnerima, ali i narodima općenito te stvara atmosferu u kojoj dogovor oko nastavka europskog puta gubi priliku. Dokaz je činjenica da i, unatoč pozivu Europske unije za poštivanjem presuda domaćeg zakonodavstva, pa tako i Ustavnog suda BiH, nisu spremni za promjenu izbornog zakonodavstva koja bi osigurala legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u domovima naroda i Predsjedništvu BiH.
Povratak na EU put
Uzimajući u obzir dvije suprotstavljene koncepcije koje otežavaju napredak, hrvatski politički predstavnici nastavljaju aktivno lobirati kod europskih saveznika za jačanje fokusa na onomu što BiH u ovom trenutku treba. A treba joj siguran europski put, ispunjavanje reformi, politička stabilnost uz poštivanje ustavnog načela na kojem počiva zemlja, kao i ekonomska sigurnost kroz snažnije povezivanje s europskim tržištem.
Tako su prošlog tjedna svečanosti obilježavanja 50. obljetnice EPP-a nazočili predsjednik HDZ-a BiH i dopredsjedatelj Doma naroda PS BiH Dragan Čović, zamjenica predsjednika i predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dopredsjednica te zastupnica u Zastupničkom domu PS BiH Darijana Filipović te međunarodni tajnik HDZ-a BiH i zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić. U razgovoru s europskim dužnosnicima izaslanstvo HDZ-a BiH istaknulo je napore hrvatskih dužnosnika za ubrzavanje napretka BiH prema Europskoj uniji. Također je istaknulo potrebu trajnog osiguravanja jednakopravnosti za sve konstitutivne narode u BiH kao temelja zajedničke budućnosti, a u skladu s Ustavom BiH.•