Poznati hercegovački geolog dr. sc. Goran Glamuzina, koji se više od dva desetljeća bavi proučavanjem fosilnih ostataka, stijena, te drevne megalitske baštine na prostoru Hercegovine i dijela Dalmacije, u zaleđu Neuma došao je do čudesnoga otkrića - područja s nevjerojatnom količinom monumentalne prapovijesne baštine, simbolički prozvanog kao neumska dolina megalita. Kako je potvrdio za Večernji list, pronašao je veličanstvene megalitske prapovijesne dolmenske strukture - jedinstvene ''prapovijesne klima-uređaje'' na gradinama Dinarida - brojne menhire, kiklopske zidine, okamenjene tragove dinosaura, ostatke megalitskih drevnih nastambi, kao i namjerno donesene simboličke komade fosila na monumentalne dolmene, piše Večernji list BiH.
- Otkriće (novih) spektakularnih megalitskih prapovijesnih dolmena, kiklopskih blokova, zidina, kao i menhira, Neumu i neumskom zaleđu pridaje regionalni značaj te pokazatelje nevjerojatne vještine geološkog, geotehničkog i inženjerskog znanja u podizanju ovolikog broja, ovoliko kolosalnih (multitonskih) kamenih blokova, na ovakvom izrazito okršenom i subvertikalnom kamenom terenu zaleđa južne Dalmacije - govori nam Glamuzina dodajući pritom kako su prvi kolekcionari fosila u BiH bili prapovijesni (ilirski) graditelji megalita i dolmena kod Neuma:
- Veličanstveni pronađeni megalitski dolmen, s jednom od najvećih pokrovnih kamenih dolmenskih ploča na Mediteranu, krije nevjerojatan dokaz kolekcionarstva fosila iz doba dinosaura od prapovijesnih Ilira, od prije 4000 godina. Otkriće jasno pokazuje da pojedini, moguće i brojniji, megalitski prapovijesni dolmeni područja Neuma, predstavljaju prave svojevrsne ''prapovijesne klima-uređaje'', drevne hladionice, ali i objekte za grijanje.
Kako je došlo do ovog vrijednog otkrića?
Ne tako davno, sredinom ovog ljeta, za izrazito velikih dnevnih vrućina, krenuo je u obilazak i fotografiranje jednog uistinu jako upečatljiva i još uvijek medijski nepromoviranog, odnosno gotovo nepoznatog, ilirskog izrazito megalitskog lokaliteta na području Neumskog Gradca. I pritom je došao do jednog potpuno neočekivanog uvida, koji s druge pak strane predstavlja jedno pravo novo otkriće.
- Naime, popevši se uz veliki napor koji je bio pridodan još k tome s već spomenutim izrazito vrućim te iznadprosječno toplim ljetnim razdobljem, i to upravo u doba dana kada je temperatura u hladu iznosila oko 40 stupnjeva, na jedan srednje visoki padinski dio spomenutog upečatljivog ilirskog gradinskog kompleksa, odnosno uzvišenja kod sela Neumski Gradac, ispred moga vidnog polja najedanput se ukazao prizor dva do tri veličanstvena ljudskim rukama neporecivo postavljena megalitska zdanja, koja su ustvari predstavljala prave prapovijesne dolmenske, kao i menhirske strukture.
Dosadašnje spoznaje i pisanja o ovakvoj monumentalnoj drevnoj baštini na prostoru Hercegovine te Dalmacije?
Glamuzina naglašava da ogromna većina dosadašnjih domaćih stručnjaka, arheologa i povjesničara, izuzev nekolicine pojedinaca koji samostalno ili ''amaterski'' proučavaju ovu tematiku, nisu imali, odnosno još uvijek nemaju, gotovo ni jedan suvisliji te detaljniji rad na tematiku prapovijesnih dolmena u okviru ovih naših prostora Hercegovine te Dalmacije. Riječ je o izrazito vrijednom segmentu, svjetski značajnog i atraktivnog oblika kulturno-povijesne, graditeljske, baštine, poznatijeg kao megalitska kultura, a što uključuje u podjednakoj mjeri impresivne megalitske dolmene, raznorazne dolmenske i menhirske strukture, strukture kromleka, trilita, ortostata, megalitskih kuća, monumentalnih grobnica, kao i posebno značajne ostatke megalitskih, popularno prozvanih kiklopskih zidina. Ovakva vrsta megalitske prapovijesne baštine u brojnim dijelovima svijeta predstavlja izrazito vrijedan znanstveno-kulturni, turistički, a ponegdje i nacionalni, brend te važan identitetski čimbenik - kaže nam Glamuzina objašnjavajući kako je s prethodnom motiviranošću svih ovih činjenica na proučavanom području zaleđa Neuma došlo do senzacionalnog otkrića veličanstvenog megalitskog dolmena s jako zanimljivom prostorijom ispod kolosalne pokrovne ploče, jedne od (naj)većih u ovom dijelu Europe.
- A upravo na njoj su prapovijesni graditelji podno modificiranog sjedišta postavili jedan specijalni te raritetni komad fosilifernog vapnenca s brojnim lijepo očuvanim fosilima izumrlih školjki rudista iz doba dinosaura – što predstavlja ustvari prvo otkriće prapovijesnih ilirskih kolekcionara fosila u vremenu brončanog doba, a moguće i još ranije tijekom eneolitika.
- Kroz sve ove aspekte stoga mogu naglasiti da su neka od najatraktivnijih, neočekivanih, ujedno i najmisterioznijih, otkrića koja su mi se dogodila na području neposrednog zaleđa Neuma, otkrića nekolicine zaista ogromnih, pa i dimenzijskim gabaritima kolosalnih, megalitskih drevnih dolmena, odnosno dolmenskih monumentalnih struktura, kao i struktura menhira, podignutim radom ljudskih ruka u vremenu prapovijesti. Također ne smijemo zaboraviti spomenuti i jako impresivne popularno nazvane ''kiklopske zidine'', ustvari prapovijesne megalitske zidove, kojih na ovom dijelu Hercegovine ima toliko mnoštvo, a koje su ujedno i neopisane, neistražene te navalorizirane, da se jasno ispostavlja činjenica o kakvom se potencijalu i vrijednosti ovdje radi.
Između svih reprezentativnih monumentalnijih dolmena, zaista jedan potpuno neočekivani pronalazak, uvid ili otkriće, predstavljao je razotkriveni, svojim dimenzijama te arhitekturno-graditeljskom formom, možda i najatraktivniji, pa i najveličanstveniji, megalitski drevni dolmen, koji sam razotkrio te izravno obilazio bio je na području istočnog predjela sela Gradac, u smjeru sela Hotanj Hutovski, kao i sela Prapratnica i Zelenikovac.
Riječ je, ustvari, o jednom od najupečatljivijih krških uzvišenja na čitavom uzdužnom višekilometarskom pojasu zašiljenih piramidalno-stožastih krških glavica i prominentnih brjegova, koji se proteže od čak krajnjeg sjeverozapadnog, ustvari krajnjeg zapadnog prisojnog podnožja planine Žabe, od područja susjedne hrvatske i drevne župe Vidonje, preko sela Oskrušnica, Dobrovo, pa potom preko središnjeg dijela najvećeg naselja ili sela Gradac, pa sve do istočnog dijela na području sela Hotanj Hutovski te Zelenikovac. Naziv ovog prominentnog i oblikom izrazito dominantnog krškog stožastog uzvišenja nosi zanimljivi toponim Gače brdo, a na njemu sam također razotkrio čitavu seriju jako zanimljivih megalitskih ili kiklopskih zidina jedne poprilično nepoznate te tajnovite ilirske gradine, koja se nalazi na samom vrhu ovog upečatljivog uzvišenja.
Glamuzina ističe kako, u konkretnijem smislu, jedne od najvećih sutrašnjih pozitivnih potencijala za valorizacijom, pa i određenim vidom kulturno-turističke valorizacije te iskorištavanja lokaliteta s prirodnom te povijesno-arheološkom baštinom na području Neuma, posjeduju lokaliteti kao što su: uzvišenje Glimač (drevni megalitski opservatorij ili u minimalnom smislu – drevno svetište s obiljem kiklopskih zidanih struktura i atraktivnih formacija, kao i zaboravljenih špilja te speleoobjekata – potencijal za uređenjem pristupne brdske stazice od smjera sjevera i današnje izrazito prometne magistralne ceste Stolac - Neum, s postavljanjem opisnih panel-ploča te postavljanjem klupe i vidikovca na samom vrhu, ali uz nužno potpuno zaštićivanje te neoskvrnjivanje prisutnih atraktivnih megalitskih ili kiklopskih zidina, te slične forme uređenja); uzvišenje Pasjeka (identičan način valorizacije poput prethodnog primjera brda i drevnog svetišta Glimač); uzvišenje Žrnjevo izravno iznad Neuma (ovdje je prisutan i dodatni potencijal označavanja te uređenja geološke poučne staze s opisima mezozojskih, ali i mlađih paleogenskih sedimentnih stijena, u kojima je prisutno pravo obilje fosilnih ostataka); uzvišenje Obli vrh (također sličan ili identičan potencijal kao na Žrnjevu); vršak Gače brda gdje se kriju ostaci megalitskih monumentalnih dolmena, menhira, ali čitavih kiklopskih zidina te vrh Zebelj (s izrazito atraktivnim megalitskim dolmenom, koji je služio prema svemu sudeći kao jedan oblik arheoopservatorija i osmatračnica čuvenog sazvježđa Plejada), i brojni drugi slični baštinski prapovijesni lokaliteti ili uzvišenja ponad Neuma. Naravno, da je pri tome neporeciva činjenica postojanja ogromnog potencijala za pozitivnom valorizacijom i svih onih lokaliteta s atraktivnijim oblicima prirodne, geološke, geomorfološke, te geobotaničke, baštine istog ovog područja.
Navodi i kako postoje određene već ranije opisane namjere iskorištavanja potencijalnosti i valorizacije drevnog prapovijesnog puta Soli od Hutova prema Žukovici i dalje do granice s Hrvatskom, a koji upravo prolazi uz nekolicinu jako bitnih te vrijednih monumentalnih spomenika, gradina, objekata, pa i stećaka, pećina, te sličnih baštinskih objekata, što bi u konačnici predstavljalo jedan odličan početni vid tretiranja ove zaboravljene baštine u zaleđu Neuma.
- S time se već započelo u određenom smislu. Jako je pohvalno što je nastavljena pozitivna valorizacija, barem djelića ove toliko bogate i brojne monumentalne drevne baštine područja Neuma - kaže Glamuzina zaključujući:
- Prapovijesni stanovnici Iliri, Pelazgi, i drugi, drevni narodi zaleđa Neuma (te bliže i šire okolice u bočnim smjerovima, Ploče, Metković, Ston, Ravno, zaleđe Dubrovnika) još u razdoblju prapovijesti prije oko 4000 godina (od prijelaza iz kasnog eneolitika u rano brončano doba), s obzirom na neporecivo prisutna znanja, vještine i sposobnosti, bili su pravi drevni inženjeri geologije, geomorfologije, fizike, hidrogeologije, građevinarstva, paleontologije, ali i botanike.
Na koncu Glamuzina naglašava kako sav ovaj rezultat svih spomenutih spoznaja, uvida te otkrića, predstavlja isključivo plod jednog ranijeg, ogromnog uloženog vlastitog, prvotnog fizičkog truda minucioznih terenskih obilazaka, ustvari planinarenja, pješačenja, kao i pravog trekinga (škrapinga) po nebrojenim našim krškim uzvišenjima te jednog slobodnog interpretiranja na vlastitom blogu svega onoga što se pri tome slučajno zamjetilo i fotografiralo kao određena upadljiva zanimljivost.
- S obzirom na to da je određeni dio dosadašnjih opisanih otkrića već prepoznat kao određena vrijednost i potencijal za valorizaciju u određenim dijelovima Hercegovine, primjerice, u slučaju područja Čitluka ili Brotnja, ostaje jedna pozitivna nada te optimizam da će se i ovdje prepoznati te uvažiti vrijednost barem jednog djelića u moru ukupno dosad opisanih te prezentiranih otkrića iz polja prapovijesne kamene baštine - dodaje za kraj ovaj vrijedni geolog.
*Cijeli tekst o zanimljivom i veoma vrijednom otkriću u zaleđu Neuma, uz brojne fotografije, možete pročitati OVDJE (MEGALITI HERCEGOVINE)