Tijekom 2025. godine na cestama u Bosni i Hercegovini dogodile su se ukupno 42.762 prometne nesreće, od čega 8.124 s poginulim i ozlijeđenim osobama te 34.638 nesreća s materijalnom štetom. U prosjeku je svakog dana zabilježeno 117 prometnih nesreća.
Prometni stručnjaci upozoravaju kako se sigurnost na bh. cestama ne može poboljšati samo strožim kaznama ili pojedinačnim zakonskim izmjenama, već da su potrebne sveobuhvatne reforme sustava sigurnosti prometa i kvalitetnija edukacija vozača.
Profesor s Univerziteta u Sarajevu Drago Ezgeta smatra kako je postojeći sustav potrebno temeljito reformirati i uskladiti s europskim standardima.
Kako bi se vozači bolje pripremili za sigurnije i odgovornije sudjelovanje u prometu, također je potrebno pronaći nove kanale edukacije postojećih vozača koji bi unapređenjem svojih znanja i vještina mogli poboljšati sigurnost prometa, nove funkcionalnosti vozila, novi pristup rizicima u prometu i nove cjelovite poglede na sigurnost prometa, istaknuo je Ezgeta.
S druge strane, profesorica Ivana Lasić iz Srednje prometne škole u Mostaru upozorava kako problem nije samo u zakonima, nego i njihovoj provedbi na terenu.
Treba pooštriti kazne za najteže prometne prekršaje poput vožnje pod utjecajem alkohola, prekoračenja brzine i korištenja mobitela tijekom vožnje, ali i više ulagati u preventivne edukacije, kampanje te modernizaciju prometne infrastrukture, navodi ona.
Govoreći o mladim vozačima, Ezgeta smatra kako je potrebno poboljšati pristup obuci kandidata za vozače i proširiti program edukacije kako bi se vozači bolje pripremili za sigurnije sudjelovanje u prometu.
Prema statistikama, upravo mladi vozači češće sudjeluju u prometnim nesrećama zbog nedostatka iskustva, dok dodatni rizik predstavljaju noćna vožnja, neprilagođena brzina i korištenje mobitela tijekom vožnje.
Problem često nije dob, nego loša prometna kultura i slaba provedba zakona koji je na snazi. Stroža pravila bez redovne i kvalitetne kontrole prometne policije često ne daju velike rezultate. Po meni fokus treba biti na sigurnom i stvarnom stjecanju iskustva, a ne samo na strožim kaznama, smatra Lasić.
Kao jedno od mogućih rješenja navodi uvođenje probnih vozačkih dozvola, kakve postoje u pojedinim državama Europske unije.
Primjeri iz Njemačke, Austrije i Francuske pokazuju da kombinacija probne dozvole, edukacije i strožeg nadzora može smanjiti broj prometnih nesreća među mladim vozačima, navodi ona.
Ezgeta upozorava i na potrebu uvođenja cjelovitog sustava nadzora zdravstvenog stanja vozača svih kategorija.
Potrebno je u Zakonu definirati odgovornost zdravstvenih institucija koje prilikom utvrđivanja dijagnoza koje utječu na sposobnost upravljanja takve obavijesti dostavljaju nadležnim tijelima, ali i vozačima. Zakon bi trebao definirati i odgovornost vozača koji pri promjeni zdravstvenog stanja, privremenoj ili stalnoj, koje umanjuje sposobnost za vožnju, u takvim situacijama ne smiju upravljati motornim vozilom, naglašava Ezgeta.
Sugovornici se slažu kako same kazne nisu dovoljne bez kvalitetnije prometne kulture, edukacije i učinkovitije provedbe zakona.
Posljednja izmjena zakona koja regulira obijesnu vožnju kod nas u BiH još uvijek je tretira kao prekršaj, dok je u EU obijesna vožnja kazneno djelo, upozorava Ezgeta.
Lasić dodaje kako je korištenje mobitela tijekom vožnje danas jedan od glavnih uzroka distrakcije vozača te ozbiljan sigurnosni problem na cestama.
Oboje sugovornika smatraju kako je za dugoročno smanjenje broja prometnih nesreća potreban drugačiji pristup sigurnosti prometa kroz edukaciju, prevenciju, kvalitetniji nadzor i modernizaciju prometnog sustava.