Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika da sudjeluje u izgradnji hidroelektrane Buk Bijela.
Dodik je prošli tjedan na sastanku s predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem pozvao susjednu državu da se uključi u projekt na Drini kod Foče, te da ga više ne blokira.
U priopćenju iz Dodikovog ureda je tada navedeno da "ako ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekt", on je "izrazio spremnost to prihvatiti".
- Nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekt. Ako neće, onda da nas ne blokiraju - kazao je tada Dodik.
Rekao je i da projekt sada ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori.
Iz ministarstva energetike i rudarstva odgovorili su kako je to pitanje završeno još 2004. godine, prenosi Avaz.
- Za ministarstvo energetike i rudarstva pitanje izgradnje hidroelektrane Buk Bijela je završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i UNESCO-vim izvješćem iz 2005. godine čime je stavljena točka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle utjecati na "suzu Europe" - navedeno je iz ovog resora Vijestima na pitanje o mogućem učešću Crne Gore u izgradnji ove hidroelektrane.
Inače, Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik tada bio Milo Đukanović, u travnju 2004. godine dala je načelnu suglasnost da sa RS gradi hidroelektranu. Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.
Nakon toga, došlo je do prosvjeda ekoloških organizacija i građana. Skupili su više od 11 tisuća potpisa i predali tu peticiju Skupštini.
Parlament je u prosincu iste godine glasovima oporbe, dijela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.
Nakon toga u RS je rađen novi projekt kojim je predviđena niža visina brane. Dodana je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.
Zatim su projekt njihove izgradnje započele RS i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.
Financijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS kroz zajedničko poduzeće Hidroelektroenergetski sustav Gornja Drina.