INTERVJU

Čolak: Izbori mogući samo uz novi Izborni zakon, svaka druga opcija je kriza s nesagledivim posljedicama

Čolak: Izbori mogući samo uz novi Izborni zakon, svaka druga opcija je kriza s nesagledivim posljedicama
28.02.2022.
u 14:12
Pogledaj originalni članak

“Činjenica je da bi izlazak na izbore po ovom zakonu otvorio mogućnost po četvrti put izbora hrvatskog člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka, a još je poraznija činjenica da Bošnjaci mogu izabrati dovoljan broj izaslanika u klub Hrvata Doma naroda Federacije i tako u potpunosti kontroliraju izvršnu vlast u Federaciji – Predsjednika i oba dopredsjednika Federacije i Vladu Federacije. Neizlazak na izbore, s druge strane, mogao bi u potpunosti paralizirati funkcioniranje vlasti na svim razinama što ne bi trebala biti opcija ni jedne političke stranke. Odluka nije na pojedincu. Sve ono što će se događati u narednih nekoliko tjedana sigurno će bitno utjecati na konačnu odluku o ovom za Hrvate, ali i za BiH iznimno važnom pitanju“, rekao je za Dnevnik.ba Bariša Čolak, voditelj Odjela HNS-a BiH za ustavno-pravna pitanja i izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH, piše Dnevnik.ba.

Bojkot, odgoda ili prolongiranje izbora ako se Izborni zakon ne promijeni? 

Izbori bi se u BiH, dodaje Čolak, mogli održati, ali isključivo po izmijenjenom i s Ustavom usklađenim Izbornim zakonom. 

“Svaka druga opcija je ulazak u još veću političku i svaku drugu krizu, s nesagledivim posljedicama. Ne znam čija je ideja odgoda izbora, ali  ne vidim zakonske mogućnosti za tako nešto, a jednako tako ne vidim opravdanje za prolongiranje izbora kad bi i postojala zakonska mogućnost, jer ako postoji politička volja kod bošnjačke strane za dogovor još uvijek ima vremena da se dogovor provede kroz zakonsku proceduru u Parlamentarnoj skupštini BiH“, istaknuo je Čolak. 

“BiH 'nemogućom državom' čine 'probosanske snage'“

Temeljni problem ove države je u činjenici da ju,  ne samo svi akteri na političkoj sceni,  nego ni barem dvije od tri dominantne političke strane  nisu kao jedno dugotrajnije rješenje istinski prihvatili ili je barem nisu prihvatili kao okvir čiju je unutarnji ustroj i strukturu moguće uz konsenzus legitimno izabranih  predstavnika sva tri konstitutivna naroda prilagođavati u smislu njezine funkcionalnosti uz istodobno poštovanje kako kolektivnih prava svakog od tri konstitutivna naroda tako i pojedinačnih prava svakog građanina.  Svjesno ili ne, ovu ,,državu nemogućom” pokušavaju učiniti upravo oni koji se predstavljaju najvećim patriotima, tzv. samoproglašene  probosanske snage. Na djelu je zapravo pokušaj s bošnjačke strane stvaranje kvazi građanske države s dominacijom većinskog bošnjačkog naroda, ali i separatistički pokušaj srpske strane, na način da niti jedna od ove dvije opcije nije zalog za uspostavu sigurne, prosperitetne i europske BiH.   

“Nije problem građanskog principa koliko onog što on podrazumijeva“ 

Hrvatski politički predstavnici, napominje Čolak, neće i ne mogu pristati na marginalizaciju pozicije Hrvata u Federaciji BiH čime bi ona bio entitet pod potpunom kontrolom bošnjačkog naroda, a pod krinkom „ukidanja blokada i stvaranja funkcionalne Federacije“. 

“Hrvati kojih je po posljednjem popisu u Federaciji oko 22% bili bi svedeni praktično na razinu ili ispod prava koje uživaju nacionalne manjine u demokratskim uređenim državama.Rješenje je u dogovoru, utemeljeno na poštivanju Ustava , njegovog načela o konstitutivnosti naroda i legitimnom predstavljanju konstitutivnih naroda“, rekao je Čolak. 

Problem nije toliko u samom terminu građanskog princip, objašnjava, koliko u tomu što on podrazumijeva. 

“Poželjno je ne samo priželjkivati nego i zalagati se za to da izgradimo građansko društvo, ali društvo u kojem će pored individualnih prava biti osigurana i kolektivna prava, kao što je to i u drugim složenim državama sastavljenim od različitih identiteta. Bošnjačka politika čitavo vrijeme promovira građanski princip po obrascu jedan čovjek jedan glas po uzoru na službenu politiku Beograda koja je razbila bivšu državu, namjerno zanemarujući preambulu Ustava BiH u kojoj su tri konstitutivna naroda označena  kao posebni kolektiviteti i priznata im jednaka prava u postupku odlučivanja“, objašnjava. 

U BiH više od 97 % pozicija popunjava po građanskom principu 

U BiH se, dodaje, više od 97% pozicija na svim razinama popunjava se po čisto građanskom principu što nitko ne dovodi u pitanje, ali problem je očito predstavnicima bošnjačke politike što se manje od 3% pozicija popunjava putem legitimnih političkih predstavnika svakog od tri konstitutivna naroda iako i u ovom izboru nisu isključeni pripadnici nekonstitutivnih naroda. 

“Ovakva politika sigurno neće donijeti ništa dobro niti jednom narodu kao ni bilo kojem pojedincu, naprotiv, produbit će daljnje nepovjerenje, slabljenje umjesto jačanja institucija i same  BiH. Zanemariti činjenicu da u ovoj zemlji žive tri ustavno jednakopravna naroda i da brojnost jednoga naroda nije mjera njegove jednakopravnosti, ozbiljan je nedostatak političke odgovornosti ne samo za sudbinu države, drugih naroda i građana nego i vlastitog naroda“, izjavio je. 

Povijest negativnih iskustava s visokim predstavnicima: Umjesto da su doprinosili rješenjima, stvarali su dodatne probleme za BiH

Međunarodna zajednica je u prvim postratnim godinama djelovala dosta robusno, svojim potezima i sama je doprinijela umjesto rješenja stvaranja brojnim problemima. Po mom sudu najveća greška napravljena je implementacijom tzv. Odluke o konstitutivnosti kada je amandmanima na Ustav Federacije od strane Visokog predstavnika pozicija hrvatskog naroda znatno oslabljena u zakonodavnoj izvršnoj i sudbenoj vlasti. I sami su izravni sudionici u dekonstituiranju hrvatskog naroda. Koliko je danas međunarodne zajednica svjesna negiranja temeljnog načela o konstitutivnosti naroda i koja je to opasnost za BiH, teško je reći, ali sa sigurnošću mogu potvrditi da jedan dio predstavnika međunarodne zajednice je potpuno svjestan te opasnosti. Danas je teško predvidjeti poteze novog visoko predstavnika. Imam dojam da je Christian Schmidt još uvijek u fazi 'snimanja situacije' ne samo u BiH nego i u regiji. Njegovi budući potezi sigurno će biti uvjetovani stavovima Vijeća za implementaciju mira. Za sada nema nikakvih naznaka za uključivanje u pregovore gosp. Schmita ili bilo koga iz OHR-a na ekspertnoj ili političkoj razini. Ipak takvu mogućnost ne bih u potpunosti isključio, ali moram podsjetiti da smo uvijek do sada imali samo negativna iskustva sa odlukama Visokih predstavnika kao što imamo sa  Izbornim zakonom koji je nametnuo Visoki predstavnik.   

SDA koči dogovor i najavljuje spuštanje fenomena Komšić na niže razine vlasti 

Teško je, dodaje Čolak, dati precizan odgovor na pitanje hoće li doći do dogovora s bošnjačkim strankama, ako je suditi po dosadašnjem stavu SDA i drugih bošnjačkih stranaka šanse za dogovor realno govoreći nisu velike. 

“Međutim, i dalje treba ostaviti otvorena vrata za dogovor, moguće je već u narednom tjednu nastaviti razgovor s bošnjačkom stranom na bazi već usuglašenih stavova s predstavnicima Venecijanske komisije o implementaciji odluke Ustavnog suda u predmetu Ljubić (odluka legitimnom političkom predstavljanju) i svih presuda Europskog suda za ljudska prava“, rekao je.  

Čolak, kako kaže, želi vjerovati da će bitni akteri na bošnjačkoj političkoj sceni shvatiti ozbiljnost političkog stanja u Bosni i Hercegovini, dodatno usložene nefunkcioniranjem vlasti kao i novih izazova na globalnoj političkoj i sigurnosnoj sceni i dati svoj doprinos stabilizaciji političkih prilika i ukupnog stanja u BiH. 

“To bi svakako podrazumijevalo odustanak bošnjačke strane od biranja hrvatskih predstavnika u Domove naroda i Predsjedništvo BiH i konačno provedba u djelo nekoliko puta potpisanih sporazuma da jedan narod neće drugom narodu birati političke predstavnike“, rekao je.        

Dogovor najviše koči upravo SDA, tvrdi Čolak,  koja je i nedvojbeno najodgovornija zašto dogovor već nije ne samo postignut nego zašto u prošloj neizbornoj godini nije implementiran kroz izmjene Izbornog zakona i ograničene izmjene Ustava, kako je predviđeno Sporazumom iz Mostara od 17. lipnja 2020. godine. 

“Sporazum predviđa legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda u Domovima naroda i Predsjedništvu BiH te otklanjanje diskriminacije prema onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nekog od konstitutivnih naroda. Izetbegović je s Čovićem uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice potpisnik Sporazuma, a čitavo vrijeme je izbjegavao ozbiljan razgovor o ovoj važnoj temi“, navodi. 

Umjesto ozbiljnog razgovora i konačnog dogovora, dodaje, svjedoci smo u najmanju ruke neprimjerenih izjava kako od predstavnika SDA, ali i predstavnika drugih bošnjačkih stranaka koje su samo dodatno podgrijavale atmosferu nepovjerenja u kojoj je teško postići bilo kakav dogovor, a u nekim slučajevima svjedočili smo radikalnim izjavama koje su u potpunoj suprotnosti sa slovom i duhom Daytona. 

Dekonstituiranje Hrvata u BiH počelom Alijansom prije 22 godine

Dekonstituiranje Hrvata počelo je prije 22 godina i to izravnom intervencijom predstavnika međunarodne zajednice, uspostavom vlasti Alijanse za promjene, a kasnije i vladom Platforme bez legitimnih hrvatskih predstavnika, te tri puta bošnjačkim glasovima izabranog hrvatskog člana Predsjedništva. Sigurno je da dolazi do promjene u stavovima pojedinih međunarodnih predstavnika kad je u pitanju položaj hrvatskog naroda u BiH. Mislim da je to najvećim djelom zasluga ne samo političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH, nego zahvaljujući političkim predstavnicima iz RH, Plenkoviću i Milanoviću. 

“Poruke koje je upućivao Izetbegović, ali ne samo on kako će se Hrvatima fenomen Komšić dogoditi i na nižim razinama, kako će Bošnjaci razbiti nekakve okove, ako hrvatska strana ne odustane od svojih zahtjeva, kako manjina ne može nametati svoju volju većini ne mogu biti shvaćene kao dobronamjerne nego prije svega  krajnje neprihvatljive i prijeteće poruke. Izjave drugih predstavnika SDA tipa tko u ovom trenutku pregovara o izmjenama Izbornog zakona izdajnik je BiH, ali i predstavnika drugih bošnjačkih stranaka koji znaju biti i radikalniji u svojim javnim nastupima otvoreno negirajući temeljno i natkrovljujuće ustavno načelo o konstitutivnosti naroda, što predstavlja izravno kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma“, ističe Čolak. 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.