Potražili smo odgovore o političkoj situaciji u BiH i položaju Hrvata

Chat umjetne inteligencije kaže da su Hrvati majorizirani, nisu UZP, a evo što kaže za treći entitet

Chat umjetne inteligencije kaže da su Hrvati majorizirani, nisu UZP, a evo što kaže za treći entitet
23.04.2023.
u 21:00
- Nije točno tvrditi da je UZP proglasio Hrvate u BiH krivcima za posljednji rat. Umjesto toga, ICTY je utvrdio da su se pojedinci povezali u UZP radi počinjenja zločina u BiH, uključujući Hrvate, Bošnjake i Srbe. To znači da se pojedinci, a ne cijeli narodi ili skupine, mogu smatrati krivima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid - ističe se.
Pogledaj originalni članak

Kada bi se politika u Bosni i Hercegovini racionalizirala, a propagandne mašinerije prestale sudjelovati u sustavnoj proizvodnji mržnje i straha, onda bi odgovore i rješenja brojnih otvorenih pitanja bilo iznimno jednostavno donijeti, piše Večernji list BiH.

Barem načela, najpreciznije ih već sada nudi chatbot umjetne inteligencije (UI) kojemu smo postavili neka od pitanja koja tište Hrvate u ovoj zemlji, ali i smjerove mogućih rješenja. Majorizacija Hrvata, treći entitet, legitimno političko predstavljanje, njihovo preglasavanje, zašto je BiH neuspješna država, kada će postati članica NATO saveza - samo su neka od pitanja na koja smo dobili odgovore s kojima bi se, posve sigurno, složili Hrvati u BiH. I posve odudaraju od narativa koji se uglavnom mogu čuti u političkom Sarajevu. Vezano uz majorizaciju UI navodi kako je to složeno i osjetljivo pitanje te zahtijeva poznavanje povijesnih, političkih i društvenih okolnosti koje su dovele do te situacije.

Nasljeđe Jugoslavije

- Nakon Drugog svjetskog rata BiH je postala jedna od republika u okviru socijalističke Jugoslavije. U tom sustavu bilo je uspostavljeno centralno planiranje, a politička moć bila je usmjerena prema Beogradu. U takvom okruženju Hrvati u BiH doživljavali su različite oblike diskriminacije... - navodi se u odgovoru.

Dodaje se kako su Hrvati tijekom rata pokušali uspostaviti vlastiti entitet Herceg Bosnu, nakon čega je došlo do sukoba s Bošnjacima muslimanima. Nakon rata nastavljen je proces diskriminiranja Hrvata. Nakon rata Daytonski sporazum podijelio je BiH na dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Federacija BiH bila je formirana kao politička zajednica bošnjačkih muslimana i Hrvata, no ustavni aranžman nije osigurao jednakost triju naroda.

- U praksi to znači da se Hrvati osjećaju manje zastupljenima u političkim tijelima Federacije BiH u usporedbi s bošnjačkim muslimanima, dok je Republika Srpska uspostavljena kao etnički srpski entitet. Osim toga, Hrvati u BiH također se suočavaju s drugim izazovima, uključujući gospodarsku nerazvijenost, siromaštvo i diskriminaciju u zapošljavanju - zaključuju. Jedno od važnijih pitanja neravnopravnosti Hrvata je preglasavanje. Na upit zašto Željko Komšić nije legitiman predstavnik Hrvata u BiH, uslijedio je odgovor kako je Komšić “izabran kao član Predsjedništva BiH uz potporu uglavnom bošnjačkih birača”.

- Prema odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma, tri člana Predsjedništva BiH biraju se po etničkoj osnovi, pa se stoga Komšićeva izborna pobjeda smatra kontroverznom i osporavanom od mnogih Hrvata u BiH - navodi se. Dodaje se kako Komšićeva politika nije usklađena s očekivanjem Hrvata. Istodobno se tvrdi kako je Komšić izabran u skladu s Ustavom, što tvrde njegovi pristaše. No, svejedno tvrde kako to pitanje izaziva prijepore.

- Ovaj problem prouzročio je napetosti i političke krize u BiH. Međunarodna zajednica aktivno se bavi tim pitanjem i traži rješenja koja bi osigurala jednakost i poštovanje prava svih nacionalnih skupina u BiH - ističe chat umjetne inteligencije. Isti izvor, međutim, nije mogao prognozirati kada će BiH dobiti treći entitet. Pripisuje ga zahtjevima Hrvata uz postojeća dva entiteta - Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

- Ideja je uglavnom potekla od političkih predstavnika Hrvata u BiH, a zagovornici te ideje smatraju kako bi treći entitet bio rješenje problema s kojima se Hrvati u BiH suočavaju u sadašnjem političkom sustavu - navodi se u komentaru.

No, istodobno se upozorava da je za takvo što potrebna izmjena Ustava BiH koji bi podržala tri naroda. Za protivnike te ideje navodi se kako upozoravaju da bi time došlo do dodatne podjele i polarizacije u državi. Hrvatima i njihovoj politici u BiH često se spočitava kako su u ratu radili na podjeli zemlje te da je to dokazano presudama Suda u Haagu. Na upit je li udruženi zločinački pothvat proglasio Hrvate u BiH krivcima posljednjeg rata, odgovor je ponovno razočarao zagovornike takvih tvrdnji.

Razlozi neuspjeha

- Nije točno tvrditi da je UZP proglasio Hrvate u BiH krivcima za posljednji rat. Umjesto toga, ICTY je utvrdio da su se pojedinci povezali u UZP radi počinjenja zločina u BiH, uključujući Hrvate, Bošnjake i Srbe. To znači da se pojedinci, a ne cijeli narodi ili skupine, mogu smatrati krivima za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti ili genocid - ističe se. UI smatra i da su Hrvati marginalizirani u zemlji te da bi mogli postati ravnopravni ako međunarodna administracija zajedno s domaćim političarima uspije postići dogovor o novome aranžmanu za zemlju. Nacionalizam i politička nestabilnost, loša ekonomija, visok stupanj korupcije, loše obrazovanje i infrastruktura glavni su razlozi zašto BiH nije uspješna. Na upit o NATO i EU, ističe se kako je BiH kandidatkinja, no da je daleko od članstva. •
 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.