Stupanje na snagu odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina za BiH koje će iznositi 30 posto izazvalo je brojne analize i komentare kako će ta odluka utjecati na vanjsku trgovinu Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država.
Jasno je kako bi američkim carinama na uvoz proizvoda iz BiH najviše bile pogođene tvrtke iz sektora namjenske industrije. Kada govorimo o ukupnoj vanjskoj trgovini, ona nema veliki obujam, međutim, neizostavno će imati negativan utjecaj na nekoliko industrijskih grana u BiH kojima će sada biti skuplje izvoziti svoje proizvode u SAD. Pritom svakako valja uputiti i na neizravne posljedice za BiH zbog carina od 15 posto prema EU.
U kontekstu vanjske trgovine s SAD-om svakako valja uputiti i na službene podatke o uvozu i izvozu, a prema podacima iz analize vanjskotrgovinske razmjene, vidljivo je kako smo lani imali suficit, dok smo preklani imali deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama. Tako smo u 2024. u SAD izvezli roba u vrijednosti od 234,5 milijuna maraka, a uvezli za 189,6 milijuna maraka. Godinu ranije SAD je imao veću korist od vanjske trgovine s BiH jer smo iz te države uvezli 252,9 milijuna maraka roba, a izvezli 203,1 milijun maraka. Još jednu godinu ranije imali smo još značajniji deficit u trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama jer smo u 2022. uvezli proizvoda i roba u vrijednosti od 328,4 milijuna maraka, a izvezli za 178,9 milijuna maraka.
U konačnici, ovo nije pitanje carina koje su u slučaju BiH, prema podacima SZO-a, u 2023. godini iznosile prosječno 6,2%. Prosječna carina SAD-a u istoj godini na sve proizvode iznosila je 3,4%. Termin “recipročna carina” zapravo je posljedica činjenice da SAD svoj deficit matematičkom radnjom pretvara u “carinsku stopu”.
U međuvremenu pojavile su se i informacije prema kojima institucije u BiH uvelike rade na postizanju dogovora s SAD-om. Naravno, onaj neizravno negativni utjecaj koji ćemo imati zbog carina od 15% koje je SAD uveo Europskoj uniji ipak neće biti moguće izbjeći.
Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovom mjerama izravno, ali najveći teret podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12%, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 30%. Očekuje se veći negativan utjecaj neizravno, shodno strukturi izvoza. Poduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Europske unije i one industrije koja posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme.
To će, prije svega, ovisiti o odgovoru EU kupaca koji naše proizvode plasiraju izravno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i potražnju za proizvodima bh. poduzeća.