Nije tajna da su građani BiH iznimno zaduženi kroz kategoriju nenamjenskih potrošačkih kredita, što pak otkriva duboke razlike između želja i stvarnih financijskih mogućnosti uvjetovanih niskim mjesečnim primanjima, no, s druge strane, postoji i značajna želja za rješavanjem stambenog pitanja, o čemu svjedoči i podatak prema kojemu je za kupnju i izgradnju novih stambenih jedinica iznos kreditnog zaduženja građana prvi put prešao brojku od 2 i pol milijarde maraka, piše Večernji list BiH.
Nove brojke
Novo istraživanje Europske investicijske banke (EIB) o bankarskom kreditiranju upućuje na snažan potencijal za rast bankarskog sektora u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi (CIJIE). Istraživanje za prvu polovinu 2026. godine pokazuje da je kreditna potražnja gospodarstva i stanovništva u regiji velika, uz najveći udio potrošačkih i stambenih kredita. Predviđa se i blago usporavanje kreditne aktivnosti uslijed manje spremnosti za odobravanje kredita velikim poduzećima, priopćili su nedavno iz Europske investicijske banke.
I zaista, struktura kreditnog zaduženja u BiH otkriva upravo najveći udio nenamjenskih potrošačkih kredita. Podaci Centralne banke otkrivaju da je iznos zaduženja po toj osnovi na kraju svibnja bio 10 milijardi i 687,5 milijuna maraka, što je potvrda nastavka trenda i dinamike porasta s obzirom na to da je samo mjesec prije iznos bio 10 milijardi i 578,1 milijun maraka. Druga kategorija kreditnog zaduženja po iznosu su krediti za gradnju ili kupnju novih stambenih jedinica s brojkom od 2 milijarde i 511 milijuna maraka, a slijede krediti čija je svrha kupnja postojećih stambenih jedinica, koji su na kraju svibnja dosegnuli brojku od milijardu i 480,8 milijuna maraka.
Kada je riječ o apsolutnim brojkama kreditnog zaduženja u Bosni i Hercegovini, dostupni su podaci s kraja travnja, a koji otkrivaju da su ukupni iznosi kredita domaćim sektorima iznosili 29,99 milijardi KM i u odnosu na prethodni mjesec zabilježeno je povećanje kredita od 422,7 milijuna KM. Kreditni rast registriran je kod svih domaćih sektora: stanovništva za 210,8 milijuna KM, nefinancijskih privatnih poduzeća za 93,2 milijuna KM, nefinancijskih javnih poduzeća za 39,8 milijuna KM, vladinih institucija za 59,8 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 19 milijuna KM.
Godišnji rast
Na godišnjoj razini ukupni krediti porasli su za 3,24 milijarde KM, i to najviše kod sektora stanovništva (za 1,69 milijardi KM), a slijede privatna poduzeća s porastom od 958 milijuna KM, vladine institucije, čije je zaduženje poraslo za 371 milijun KM, nefinancijska javna poduzeća s rastom od 132 milijuna KM, kao i krediti ostalih domaćih sektora s porastom od 84,6 milijuna KM.
S druge strane, rast kreditnog zaduženja privatnih poduzeća nešto je što ulijeva oprezan optimizam jer je riječ o indikatoru proširivanja poslovanja, otvaranja proizvodnih pogona i novog zapošljavanja, iako ne treba zanemariti ni mogućnost saniranja dugovanja.