Odluka da se Ukrajini odobri kredit od 90 milijardi eura, a da je Europska unija jamac za taj kredit razumna je odluka obzirom da znači i da Europska unija nije posegnula za zapljenom ruske imovine pohranjene u europskim financijskim institucijama. No isto tako ta odluka o kreditu za Ukrajinu koja sadrži odredbu da tri članice EU ne snose nikakav rizik pokazuju da se pretvara u forum u koji, da bi mogao donositi odluke, mora onima koji to traže omogućiti izuzeće. Takva EU, nastavlja, nije sposobna ni za igranje bilo kakve ozbiljnije uloge u sustavu međunarodnih odnosa u mirnodopsko vrijeme, a kamoli u ratno - kaže Kovačević. Kazao je to u Političkom intervjuu tjedna Večernji TV-a vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević koji je stava i da će Rusija na donesenu odluku sigurno gledati negativno i nastojati je prezentirati američkoj strani kao još jedan pokušaj Europe da sabotira mirovna nastojanja predsjednika Trumpa.
- Obrazloženje te odluke je takvo da Europa očito prejudicira vojni poraz Rusije, a nije sasvim sigurno da će tako završiti taj rat. I sasvim sigurno, ako se pokaže da je ova odluka nedovoljna da izvrši odlučan pritisak na Rusiju, onda će ta odluka pripomoći produljenju rata, odnosno odgodi početka pregovora o primirju i o miru. I time se otvara perspektiva dugotrajnog i iscrpljujućeg ratovanja. Ni u toj perspektivi mi trenutno ne možemo sa sigurnošću reći koja strana će pobijediti. Dugotrajno i iscrpljujuće ratovanje podrazumijeva očekivanje i jedne i druge strane da će se onaj drugi režim slomiti prije - kazao je Kovačević.
To što je odluka donesena zbog toga što je u odluci napisano da Mađarska, Češka i Slovačka ne preuzimaju obveze vraćanja tog kredita, odnosno financijske rizike koje koji proizlaze iz tog kredita za Kovačevića je kompromisno i razumno rješenje, ali rješenje koje pokazuje da, ni izdaleka, cijela Europa ne dijeli shvaćanja militantnog dijela Europske unije, da je Europska unija izravno ugrožena i da se mora uključiti u taj rat izravnije nego dosad.
Za odluku o zapljeni ruskih sredstava od koje se odustalo kazao je da bi bila korak prema objavi rata Rusiji i pokazalo bi se time da Europska unija na svaki način rat u Ukrajini želi pretvoriti u širi regionalni sukob. Na pitanje zašto se takva histerija i retorika čuje od dijela europskih čelnika Kovačević kaže kako se susjedne zemlje, zbog napada Rusije na Ukrajinu, imaju opravdane razloge osjećati ugroženima, ali i da su svi diplomatski napori Europske unije usmjereni su prema SAD-u, odnosno prema pokušajima da Trumpa uvjere da mora voditi politiku predsjednika Bidena.
- To je adolescentska, nezrela politika izazivanja Rusije temeljena na očekivanju da će veliki brat – SAD, kad Rusija na neprimjeren način reagira, ipak zaštititi svog mlađeg brata ili mlađu sestru Europsku uniju - kazao je Kovačević.
U okolnostima gdje se svi ubrzano naoružavaju i u kojima jedni drugima, Rusija i Europa, upućuju samo ratno huškačke poruke, bez sadržajne diplomatske komunikacije, može, kaže, doći do incidenta, namjerno ili nenamjerno izazvanog.
- A taj incident može biti iskra koja će zapaliti požar rata u cijeloj Europi. Upravo zbog toga je važno da se intenziviraju diplomatska nastojanja. Nema jamstva da će diplomacija donijeti očekivane rezultate, ali nema ni jamstva da će rat završiti baš onako kako to mi očekujemo-kazao je Kovačević.
Na pitanje koliko je po njemu realan scenarij da se sukob onda proširi i izvan samih granica Ukrajine Kovačević odgovara kako taj scenarij postaje sve izgledniji i što se više odgađa početak pregovora o miru i o primirju.
- Nema nikakve dvojbe o tome da je Rusija prekršila međunarodno pravo, ali Europska unija želi da Sjedinjene Američke Države, koje iz dana u dan krše međunarodno pravo i njihov predsjednik javno govori da ga međunarodno pravo ne zanima, bude jamac provedbe međunarodnog prava u Ukrajini. Tko je tu lud?-pita se Kovačević.
Ukrajina, kaže Kovačević, ima pravo donijeti odluku da ne pristaje na primirje i na mirovni sporazum koji je za nju neprihvatljiv ili teško prihvatljiv. Ali i rukovodstvo Ukrajine treba odmjeriti da li je razumnije ući u iscrpljujući rat čiji ishod ni izdaleka ne možemo prejudicirati i čiji je ishod može biti totalni poraz Ukrajine kojoj bi prethodila totalna devastacija Ukrajine. Naravno, mogući ishod tog rata je i ukrajinska pobjeda, ali treba imati u vidu da bi Rusija u slučaju evidentnog vojnog poraza, pod ovim rukovodstvom, bila spremna posegnuti za nuklearnim oružjem.
- Rusija je zapravo frustrirana jer je nije uspjela okupirati Ukrajinu. Rusija daje izjave koje svjedoče o panici, da se oni osjećaju kao stiješnjeni u kut i u takvom slučaju ne vide drugo rješenje, nego da koriste ultimativna sredstva koja su im na raspolaganju. Ja mislim da bi i u interesu Ukrajinaca i u interesu cijelog svijeta bilo da se ta krajnja rješenja ne dogode. To ne mora značiti. Izlazak u susret svim ruskim zahtjevima i nipošto ne mora značiti odustajanje od pomoći u Ukrajini. Ali ukrajinsko rukovodstvo i ukrajinski građani trebaju odgovoriti na pitanje jesu li spremni na dugotrajni iscrpljujući rat. Naravno, to pitanje treba postaviti i Putinu jer ni Rusija nema beskonačne resurse, osobito ne beskonačne ljudske resurse, neovisno o tome što ima višestruko više stanovništva od Ukrajine jer Rusi nisu spremni ratovati. Oni od Putina očekuju da on postigne pobjedu, a da to oni na svojim kućnim kućnim budžetima i u svom stilu života ne osjete - kazao je Kovačević.
Komentirao je i domaću politiku. Dojam koji se stvara kao da smo u kampanji pred izbore rekao je da je posljedica niza prethodnih događaja na političkoj sceni. - Ponajprije mislim na nasilničko iskazivanje spremnosti dijela dijela stanovništva, osobito mlađe populacije, da se prikloni krajnje desnim političkim opcijama, odnosno oživljavanju ideja u vezi s NDH, putem pozdrava "Za dom spremni", a na što Vlada ne nalazi odgovor već izmišlja postojanje navodno neke radikalne ljevice-kaže Kovačević. To vodi do daljnje polarizacije društva, a u takvim okolnostima ni premijeru Plenkoviću nije, dodaje, u interesu da dođe do izbora niti njegovim trenutnim koalicijskim partnerima koji bi na izborima prošli puno lošije nego na prošlim izborima.
- Čini mi se da ni opozicija nije spremna na izbore što bi Plenkoviću mogao biti motiv za raspisivanje prijevremenih izbora. SDP u još ipak predstoji konsolidacija za završetak izbora unutar stranke i stavljanje na noge onih stranačkih organizacija koje su ranije bile uzdanica SDP a i koji su napustili jamstvo uspjeha u urbanim sredinama, a sada su veliki problem - kazao je.
Govorio je i o činjenici da još nije postignut dogovor između dva politička brda oko diplomata, šefa Vrhovnog suda, a različite upute predsjednik i premijer dali su diplomatu i oko glasanja u UN-u o Gazi. Kovačević kaže kako , unatoč toe što je odgovornost podijeljena, u većoj mjeri je na premijeru koji odbija s predsjednikom razgovarati o onim područjima na kojima Ustav obvezuje predsjednika i premijera na suradnju.
Za činjenicu da Milanović jako rijetko komentira dnevno političke događaje u zadnje vrijeme kazao je kako bi predsjednik prema Ustavu trebao skrbiti i o usklađenom djelovanju svih segmenata državne vlasti.
- Meni se čini da bi predsjednik mogao s vremena na vrijeme održati jedan jako dobro izbalansirani govor, a da pritom ne agitira politički za ovu ili onu stranku, nego da ukaže na realne društvene probleme i da na taj način pokuša potaknuti Vladu da te probleme rješava. Naš predsjednik, nažalost, premda ima beskrajno mnogo vremena, sklon je pretjeranom improviziranju. Previše je samouvjeren, a njegove improvizacije katkad izgledaju potpuno diletantski i umjesto da pridonose postizanju društvene kohezije, redovito izazivaju niz reakcija i daljnju polarizaciju. Možda je dobro što naš predsjednik ne istupa pretjerano često, jer njegovi improvizirani nastupi, po mom mišljenju, katkad stvaraju dojam da on nedovoljno ozbiljno shvaća svoj položaj i svoj posao - kazao je Kovačević.