Danas Božić slave i oni koji su kršćani, ali i oni koji nisu jer je postao obiteljski blagdan. I dok ga većina kršćanskih crkvi slavi 25. prosinca, po julijanskom kalendaru Božić se slavi tek 7. siječnja. Sam Božić postao je dio tradicije. Ovaj važni vjerski blagdan posljednjih je desetljeća populariziran i komercijaliziran, pa su se, nažalost, zapostavile temeljne vrijednosti koje on predstavlja. Postalo je važno kićenje bora, kupnja mnoštva darova, bogata trpeza, a ono što je doista bitno izgubilo se usput. To je blagdan koji, unatoč galopirajućoj sekularizaciji, još očarava današnjeg čovjeka - od djece do najstarijih. Svi se brižno pripremaju za taj blagdan i iščekuju ga s čežnjom. Božić je blagdan koji zbližava i ujedinjuje obitelji, proizvodi u srcima ljudi pozitivne osjećaje u odnosu na sebe i na druge. Svjetla i ukrasi kojima su okićene naše kuće i naši gradovi pobuđuju u nama osjećaj nade u bolje i ljepše bez obzira na stvarnosti koje su često tamne i depresivne.
Pripreme za Božić
Kod svih kršćanskih naroda na svijetu Božić ima vrlo staru i duboku tradiciju ispunjenu najraznovrsnijim božićnim obredima i običajima jer su u taj blagdan unijeli svoje vjekovne želje i htijenja, pjesme i igre, kao i nade u bolju budućnost i sklad među ljudima i narodima. Priprema za sam blagdan Isusova rođenja počinjala je došašćem ili adventom, a početak pripreme je u našim krajevima blagdan sv. Katarine (25. studenoga), što se odrazilo i u poslovici “Sveta Katarina van - do Božića misec dan”.
Blagdansko vrijeme već je odavno zavladalo ulicama, obiteljskim domovima, a velike su gužve posljednjih dana bile i u trgovinama. U pripremi za Božić vjernici su išli na mise zornice, postilo se i duhovno pripremalo za dolazak malog Isusa. Palile su se adventske svijeće. Na Sv. Luciju posijana pšenica zazelenila se, uz trobojnicu, a tri se svijeće pale tijekom zajedničkog božićnoga ručka. Slavili su se i blagdani svetog Nikole i svete Lucije, kada su oni malo stariji darivali djecu - danas slatkišima, a nekada voćem - smokvama, bademima, jabukama, orasima. Već odavno lampice svjetlucaju na kućama, ali i ulicama, trgovima. Na ulicama gužve... Proteklih su dana bile gužve već od ranoga jutra, čak od pet sati, zbog odlaska vjernika na zornice. Trgovine su postale pretijesne, kupovalo se sve i svašta, najviše hrana i piće, poneki ukras za drvce.
Božić je vrijeme kada se srca pune toplinom, a domovi mirisom kolača, zimskog bilja i uspomena. U Bosni i Hercegovini to razdoblje ima posebnu težinu i simboliku, osobito za obitelji koje imaju članove u dijaspori. Svake zime stotine tisuća bh. građana koji žive i rade u inozemstvu, ponajviše u Njemačkoj, vraćaju se kući kako bi blagdane proveli s obitelji.
Dijaspora je već odavno počela pristizati, a gužve na cestama i graničnim prijelazima jasno pokazuju da je blagdansko ozračje već stiglo. Kako se približava Božić, ceste prema BiH ponovno se pune. Iz Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih zemalja Europe mnogi ovih dana kreću kući - zbog blagdana, zbog obitelji, zbog onog osjećaja koji se ne može zamijeniti ničim.
Stiže dijaspora
Nažalost, Božić stiže, a milijuni ljudi diljem svijeta neće ga provesti u svom rodnom kraju i u krugu svojih obitelji i dragih ljudi. Za naše krajeve iseljeništvo nije nikakav novi pojam, a ako izuzmemo najnoviji val iseljavanja, u zapadnim zemljama već odrastaju generacije koje su tamo rođene i odrasle. Ipak, znatan je broj onih koji i ove blagdane provode u “bijelome svijetu”. No, rodbinu u BiH ne zaboravljaju. Poslali su darove i novac kako bi barem na neki način nadomjestili to što ne mogu biti sa svojima.
Božićni i novogodišnji blagdani diljem Europe ove godine donose obiteljska okupljanja i raskošne obroke, ali istodobno i povećan financijski pritisak. Građani su se tjednima unaprijed usredotočili na planiranje blagdanske kupnje, ali kontinuirani rast cijena osnovnih prehrambenih proizvoda znači da će blagdanska proslava ponovno biti znatno skuplja nego prethodnih godina.
Iako su razlike među zemljama jasno vidljive, jedno je zajedničko gotovo cijeloj Europi - božićni stol 2025. godine koštat će više u većini zemalja, a potrošači su prisiljeni pažljivije planirati kako bi održali blagdansku tradiciju bez dodatnog financijskog opterećenja.
Ne štedi se
Za Božić se, kako smo i rekli, ne štedi. U mjesecu smo u kojem najviše trošimo, a trgovci najviše zarađuju. Koliko god se pazilo, u lovu na blagdanski duh i ove ćemo godine srušiti rekord. Božićna groznica svakako je već tu. Trgovački centri bliješte okićeni lampicama, kuglicama i ostalim ukrasima, kao i blagdanskim sniženjima, a gužve su upravo pred sam blagdan najveće. Veliki broj ljudi kupuje u posljednji tren, a kako kažu, ne žele da im meso i ostale stvari potrebne za božićni ručak stoje dugo u hladnjacima.
Unatoč krizi, ovogodišnja blagdanska potrošnja ruši sve rekorde. Uoči božićnih blagdana popuštaju nam sve kočnice, barem kad je potrošnja u pitanju. Božić stiže! - Pa nećemo se “patiti” za Božić, bit će svega u izobilju.