Kreševo je jedna od onih malih sredina koje imaju priču mnogo veću od svojih granica. Kraljevska prošlost, rudarska i kovačka tradicija, franjevačka baština, snažan poduzetnički duh i sve veće turističke ambicije danas se povezuju s novim infrastrukturnim i gospodarskim projektima, među kojima posebno mjesto zauzimaju koridor Vc i Poduzetnička zona Resnik.
S načelnikom Borisom Marićem razgovarali smo o tome može li Kreševo iskoristiti novu prometnu dostupnost, privući kvalitetne investicije, urediti Stari grad, razvijati održivi turizam i, što je možda najvažnije, stvoriti uvjete da mladi ljudi ostanu ili se vrate u svoj kraj. Jer, kako i sam kaže, pravi uspjeh neće se mjeriti samo projektima i gradilištima nego time hoće li Kreševo za četiri ili pet godina imati više radnih mjesta, više mladih obitelji i snažniji osjećaj da se u ovom kraju isplati graditi budućnost.
Večernji list: Kreševo ima snažnu poduzetničku tradiciju i poslovne zone, a izgradnjom autoceste na koridoru Vc mijenja se i njegov prometni položaj. Koliko ta nova dostupnost može promijeniti gospodarsku sliku Kreševa i što Općina konkretno radi kako bi privukla nove investitore?
Načelnik Marić: Koridor Vc za Kreševo predstavlja veliku razvojnu priliku. Bolja prometna povezanost mijenja percepciju Kreševa kao prometno izoliranog i teško dostupnog mjesta, a samim time otvara mogućnost povezivanja s glavnim gospodarskim centrima u Bosni i Hercegovini, ali i šire, što je jedan od ključnih uvjeta za prosperitet gospodarstva i privlačenje novih investicija. Dakle, prometno otvaranje Kreševa uvelike pridonosi promjeni gospodarske slike, ali samo po sebi nije dovoljno. Na nama je da tu novu prometnu dostupnost pretvorimo u konkretnu gospodarsku prednost. Zato paralelno radimo na stvaranju kvalitetne infrastrukture, uređenju poslovnih zona, pripremi projektne dokumentacije i stvaranju što boljih uvjeta za postojeće i nove gospodarstvenike. Posebno je važna Poduzetnička zona Resnik, koja ima 43,4 hektara i namijenjena je proizvodnim, obrtničkim, uslužnim, trgovačkim i skladišnim djelatnostima. Općina je nositelj i organizator njezina razvoja. Cilj nam nije privući bilo kakvu investiciju. Želimo investicije koje donose nova radna mjesta, veće plaće, nove tehnologije i dugoročnu vrijednost za Kreševo. Poseban prostor za unapređenje vidimo u sektoru proizvodnje – metaloprerađivačkoj industriji, građevinarstvu, drvnoj industriji, energetici i logistici. Turizam ističemo kao našu veliku razvojnu mogućnost, a nove se mogućnosti otvaraju i u poljoprivredi, zanimljivo, posebno u stočarstvu. Općina Kreševo kao institucija ulaže golemu energiju u stvaranje ambijenta za daljnji razvoj gospodarstva te na tom putu želi biti partner našim domaćim gospodarstvenicima. Općina mora biti i jest servis gospodarstvu – brza, dostupna i učinkovita administracija, dobra infrastruktura i aktivno sudjelovanje u rješavanju problema s kojima se poduzetnici susreću. Od davnih vremena Kreševo je prepoznato kao poduzetnička sredina i upravo je taj poduzetnički duh naših ljudi ostao do današnjih dana, što želimo dalje očuvati i unapređivati. Zato bih rekao da koridor Vc za nas nije cilj, nego sredstvo. Ako tu prometnu prednost spojimo s poslovnim zonama, infrastrukturom, kvalitetnim ljudima i odgovornom lokalnom politikom, uvjeren sam da u sljedećih nekoliko godina možemo napraviti značajan iskorak u gospodarskom razvoju.
Večernji list: Kakva je danas ekonomska slika općine Kreševo? U proteklim godinama realizirane su značajne investicije u proizvodne pogone – postoje li danas novi investitori ili projekti za koje možemo reći da bi mogli donijeti nova radna mjesta i dodatni gospodarski zamah?
Načelnik Marić: Kada govorimo o Kreševu, nemoguće je priču ne započeti temom gospodarstva. To nije slučajno. Kreševo ima dugu poduzetničku i proizvodnu tradiciju, od kovačkog zanata i metaloprerađivačke industrije do današnjih modernih proizvodnih kompanija. Ta tradicija i poduzetni ljudi znaju kako se radi, investira i stvaraju nova radna mjesta. Ono što je posebno važno istaknuti jest da razvoj ne stagnira, nego kontinuirano raste. Postojeći gospodarstvenici ulažu u proširenje svojih kapaciteta, ali istodobno se pojavljuju i novi poduzetnički projekti. U ovom trenutku, s našim partnerima, paralelno "vozimo" tri nova gospodarska projekta. Mislim da to dovoljno govori u kojem smjeru ide Kreševo. Naravno, postoje i drugi projekti i razgovori s potencijalnim investitorima, ali dok određene stvari ne budu dovoljno konkretne, ne želim izlaziti u javnost s imenima i obećanjima. Ono što mogu reći jest da interes za investiranje na području naše općine postoji i da smo svakodnevno u komunikaciji sa svakim zainteresiranim potencijalnim investitorom. Naš je zadatak kao Općine stvoriti uvjete da se taj interes pretvori u stvarne investicije. Želimo da Kreševo u sljedećem razdoblju prijeđe na novu razinu razvoja, da ne govorimo samo o tome koliko imamo zaposlenih nego i kakva su to radna mjesta, kakve su plaće, koliko proizvodimo i koliko naših proizvoda završava na inozemnim tržištima. I zato sam optimist. Imamo poduzetnike, imamo znanje, imamo prostor za razvoj, a uskoro ćemo imati i još bolju prometnu povezanost. Ako tome dodamo kontinuirano ulaganje Općine u infrastrukturu i stvaranje kvalitetnog poslovnog ambijenta, mislim da imamo vrlo realnu osnovu za novi i jači gospodarski zamah Kreševa. Na kraju, naš je cilj vrlo jednostavan: želimo da mladi čovjek iz Kreševa može ovdje pronaći dobro radno mjesto, da poduzetnik ovdje može razvijati svoju tvrtku i da čovjek koji je otišao u inozemstvo vidi razlog da se jednog dana vrati. To je za mene prava mjera gospodarskog uspjeha.
Večernji list: Male općine često ne mogu same financirati velike infrastrukturne projekte. Koliko je Kreševo danas uspješno u povlačenju sredstava s viših razina vlasti, iz Republike Hrvatske i europskih fondova, te koji su projekti u idućem razdoblju prioritet?
Načelnik Marić: Mislim da danas možemo biti zadovoljni rezultatima koje ostvarujemo u povlačenju sredstava s viših razina vlasti. Mala općina ne može vlastitim proračunom financirati sve ono što želimo napraviti i zato je sposobnost pripreme kvalitetnih projekata i osiguravanja vanjskih izvora financiranja iznimno važna. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci osigurali smo značajna sredstva s federalne razine. Kroz Federalno ministarstvo prostornog uređenja i Federalno ministarstvo kulture i sporta osigurano je ukupno 560.000 KM za projekte koji uključuju rekonstrukciju lokalnih cesta, arheološke radove na Starom gradu, izgradnju šetnice uz Franjevački samostan, uređenje Deževice i druge projekte. Posebno nam je važna suradnja s Republikom Hrvatskom. U srpnju su nam odobrena nova sredstva za izgradnju sportske dvorane kod Osnovne škole, nastavak radova na objektu HKD Napredak, uređenje šetnice uz Franjevački samostan te dodatna sredstva za razvojne projekte. Imamo vrlo dobru suradnju i s Federalnim ministarstvom prometa i veza. Primjerice, za rekonstrukciju ceste kroz Alagiće i izradu projektne dokumentacije za Bukvu osigurano je više od 151.000 KM. A kada govorimo o europskim fondovima, tu želimo napraviti još jedan veliki iskorak. Sredstva EU-a, odnosno europske fondove, vidimo kao priliku za podizanje ljestvice, i kada je riječ o infrastrukturi, ali i o gospodarstvu, zaštiti okoliša, energetskoj učinkovitosti, digitalizaciji i razvoju ljudskih potencijala. Već danas imamo konkretne EU projekte koji podržavaju naše gospodarstvenike, primjerice, kroz program oporavka od poplava 2024. godine. Zasad su to simbolični projekti i iznosi, a priprema projekata za EU fondove naš je osnovni prioritet u idućem razdoblju. Ostali prioriteti za iduće razdoblje vrlo su jasni. To su, prije svega, prometna i komunalna infrastruktura, vodovodna i kanalizacijska mreža, razvoj poslovnih zona i gospodarstva, energetska učinkovitost, zaštita okoliša te projekti koji će dodatno razvijati naš turistički potencijal. Također, demografske su mjere i sredstva za njihovu provedbu condicio sine qua non našeg razvoja. Posebno želimo ulagati u projekte koji imaju dugoročan učinak. Dakle, ne samo asfaltirati cestu ili obnoviti neki objekt nego graditi infrastrukturu koja će omogućiti nova ulaganja, nova radna mjesta i kvalitetniji život naših građana. Mislim da je upravo to najvažnije: svaku marku ili euro koji dobijemo s viših razina vlasti moramo pretvoriti u nešto što će građani Kreševa moći koristiti desetljećima. I zato ćemo i dalje biti uporni, pripremati projekte, razgovarati s federalnom i županijskom razinom, surađivati s Republikom Hrvatskom i sve snažnije koristiti mogućnosti koje nam nude europski fondovi. Kreševo je mala općina, ali po broju projekata i ambiciji razvoja želimo biti među onima koji pokazuju kako se i iz lokalne sredine može napraviti veliki razvojni iskorak.
Večernji list: Kreševo je jedan od povijesno najvrjednijih malih gradova u BiH – kraljevski grad, nekadašnje rudarsko i trgovačko središte, mjesto povezano s bosanskim kraljevima i kraljicom Katarinom. Jesmo li tu povijesnu činjenicu dosad dovoljno pretvorili u prepoznatljiv turistički brend i što želite napraviti da "kraljevsko Kreševo" postane razlog dolaska turista, a ne samo podatak iz povijesnih knjiga?
Načelnik Marić: Mislim da moramo biti potpuno iskreni – Kreševo dosad nije dovoljno iskoristilo ono što mu je povijest dala. Mi imamo priču koju mnoge sredine mogu samo poželjeti. Imamo srednjovjekovno Kreševo, kraljevski grad, rudarsku i kovačku tradiciju, franjevce koji su stoljećima čuvali vjeru, kulturu i obrazovanje, netaknutu prirodu, poveznicu s bosanskim kraljevima i kraljicom Katarinom. Ali turistu danas nije dovoljno reći samo: "Kreševo ima bogatu povijest." Turist želi tu povijest doživjeti. Zato želimo napraviti iskorak od povijesti kao informacije prema povijesti kao turističkom doživljaju. Naš je cilj izgraditi prepoznatljiv brend i povezati sve ono što imamo u jednu turističku priču. Tu, prije svega, vidim Stari grad Kreševo, Franjevački samostan i njegov muzej, rudarsku i kovačku tradiciju, ali i Deževicu, Vranake, prirodne vrijednosti te naše tradicionalne običaje i gastronomiju. Posebno želimo valorizirati Stari grad. On ne smije biti samo arheološko nalazište koje će netko obići za deset minuta. Želimo da posjetitelj ondje dobije stvarni osjećaj o tome tko je ovdje živio, kako se živjelo, kakva je bila uloga Kreševa u srednjovjekovnoj Bosni i zašto je ovaj prostor bio važan bosanskim kraljevima. Drugi veliki potencijal je Franjevački samostan i njegov muzej. To je mjesto koje već danas ima golemu kulturnu i povijesnu vrijednost, ali ga želimo još snažnije povezati s turističkom ponudom cijelog Kreševa. U tom smislu važna nam je i izgradnja šetnice koja će dodatno povezati prostor samostana s gradom. Želimo razvijati i turističke rute koje će trajati nekoliko sati ili cijeli dan. Turist bi trebao moći doći u Kreševo, prošetati starom jezgrom, posjetiti samostan i muzej, upoznati se s rudarskom i kovačkom tradicijom, otići prema Starom gradu, posjetiti Deževicu ili Vranake, nešto pojesti i popiti, kupiti lokalni proizvod i na kraju reći: "Ovo je bilo iskustvo koje nisam mogao doživjeti nigdje drugdje." Naravno, za to treba vremena i ulaganja. Ali već smo počeli. U suradnji s višim razinama vlasti osiguravamo sredstva za arheološke radove na Starom gradu, razvoj Deževice, šetnicu uz Franjevački samostan i druge projekte koji će pomoći da naše kulturno i prirodno nasljeđe bude dostupnije posjetiteljima. Kreševo ne želimo pretvoriti u muzej na otvorenom. Želimo da povijest bude temelj na kojem ćemo graditi suvremeni turizam koji će donositi prihod našim ljudima, otvarati nova radna mjesta i biti još jedan razlog da mladi ostanu ovdje. Dakle, resurse, viziju i cilj imamo. Trebamo sve povezati u jednu cjelinu, a rezultat mora biti ono što želimo – da čovjek koji planira posjet BiH kaže: "Želim vidjeti Sarajevo, Mostar i Kreševo." Onda smo uspjeli. To je ambicija koju imamo.
Večernji list: Upravo su počela arheološka iskapanja na lokalitetu Starog grada. Koliko je taj projekt važan i postoji li dugoročna vizija da se cijeli lokalitet uredi, zaštiti i prezentira kao jedna od ključnih turističkih atrakcija Kreševa?
Načelnik Marić: Arheološka iskapanja na Starom gradu za nas su puno više od jednog arheološkog projekta. To je zapravo početak procesa kojim želimo ponovno otkriti jedan važan dio povijesti Kreševa i učiniti ga dostupnim našim građanima, ali i turistima. Stari grad jedan je od ključnih elemenata priče o kraljevskom Kreševu. Stoljećima govorimo o Kreševu kao prostoru rudarske, trgovačke i kovačke tradicije, o njegovoj povezanosti s bosanskim kraljevima, ali danas želimo da se ta priča može vidjeti, doživjeti i interpretirati upravo na mjestu na kojem se događala. Zato je naša vizija dugoročna. Arheološka istraživanja samo su prvi korak. Nakon njih želimo nastaviti sa zaštitom i konzervacijom pronađenih struktura, uređenjem samog lokaliteta, pristupnih cesta i prostora oko Starog grada te postavljanjem kvalitetne interpretacije koja će posjetitelju objasniti što se ovdje događalo i kakvu je ulogu Kreševo imalo tijekom povijesti. Volio bih da za nekoliko godina čovjek može doći u Kreševo, ostaviti automobil, prošetati do Starog grada i ondje provesti vrijeme. Da lokalitet ne bude samo nekoliko kamenih ostataka koje ćemo pogledati i otići nego mjesto na kojem ćemo moći ispričati priču o srednjovjekovnom Kreševu. I tu vidim golemu mogućnost povezivanja Starog grada s ostalim našim turističkim sadržajima – Franjevačkim samostanom i muzejom, starom gradskom jezgrom, rudarskom i kovačkom tradicijom, Deževicom, Vrancima i našim prirodnim bogatstvima. Tako možemo stvoriti zaokruženu turističku rutu i prepoznatljiv proizvod. Naravno, to neće biti projekt koji ćemo završiti za godinu dana. Potrebne su godine istraživanja, zaštite, ulaganja i suradnje s relevantnim institucijama. Ali važno je da smo krenuli. I ono što danas radimo na Starom gradu treba promatrati kao ulaganje u budućnost. Jer kada zaštitimo i prezentiramo svoju baštinu, ne čuvamo samo prošlost nego stvaramo novu vrijednost za budućnost, za turizam, gospodarstvo, mlade ljude i cijelu lokalnu zajednicu.
Večernji list: Uz povijest, Kreševo ima netaknutu prirodu, planinske i biciklističke staze, izvore, sela i sve više turističkih sadržaja i smještajnih kapaciteta. Može li u sljedećih nekoliko godina postati jedan od prepoznatljivih centara održivog i kontinentalnog turizma u BiH, ali bez masovnog turizma koji bi narušio ono zbog čega ljudi upravo ovdje dolaze?
Načelnik Marić: Može i mislim da upravo u tome treba biti naša turistička strategija. Kreševo ne treba postati destinacija masovnog turizma. Naša najveća prednost upravo je ono što imamo danas – mir, prirodu, autentičnost, čistu okolinu, planine, sela i prostor u kojem čovjek može pobjeći od svakodnevne gužve. Želimo razvijati turizam koji će biti održiv, ali i gospodarski koristan za naše ljude. Ne želimo da turizam promijeni Kreševo, nego da nam pomogne sačuvati i valorizirati ono što Kreševo čini posebnim. Jedan od velikih potencijala jest planinski i aktivni turizam. Pješačke i biciklističke staze, izletišta, izvori, prirodni lokaliteti, ali i naša sela mogu ponuditi potpuno drukčije iskustvo od onoga što turist dobiva u velikim turističkim centrima. Posebno je važno da sve to povežemo s kulturnom i povijesnom ponudom. Turist može ujutro obići Stari grad i Franjevački samostan, upoznati priču o kraljevskom Kreševu, zatim otići na planinarenje ili biciklističku turu, posjetiti neko od naših sela, kušati domaću hranu i lokalne proizvode, a dan završiti u kvalitetnom smještaju. To je turizam kakav želimo – turizam doživljaja. Istodobno moramo biti vrlo odgovorni. Ako želimo razvijati održivi turizam, moramo paziti na prostor, vodu, šume, otpad, promet i zaštitu prirode. Ne smijemo napraviti pogrešku da zbog kratkoročne zarade izgubimo ono zbog čega turist uopće dolazi u Kreševo. Zato mi je posebno važno da razvoj turizma bude kontroliran i planski. Nama nije cilj da kroz Kreševo prođu tisuće autobusa, a da od toga lokalna zajednica nema gotovo ništa. Puno nam je važnije da nam dođu ljudi koji će ostati dva ili tri dana, koristiti lokalni smještaj, restorane i vodiče, kupovati domaće proizvode i upoznati naš kraj. Takav turist ostavlja veću vrijednost, a istodobno manje opterećuje prostor. Mislim da Kreševo ima sve preduvjete da u sljedećih nekoliko godina postane jedan od prepoznatljivijih centara kontinentalnog i održivog turizma u Bosni i Hercegovini. Imamo povijest, prirodu, gastronomiju, tradiciju, autentična sela i sve više ljudi koji prepoznaju da se od turizma može živjeti. Ali želimo to raditi pametno. Naš cilj nije imati što više turista, nego imati što kvalitetniji turizam. Ako uspijemo spojiti zaštitu prirode, kulturnu baštinu i razvoj lokalnog gospodarstva, onda ćemo napraviti ono što je najvažnije – sačuvati Kreševo kakvo volimo, a istodobno omogućiti da od njegovih vrijednosti dobro žive Kreševljaci i oni koji će tek ovamo doći i ostati.
Večernji list: Ako bismo ovaj razgovor ponovili za četiri ili pet godina, po čemu biste željeli da se Kreševo tada razlikuje od Kreševa danas? Koji bi projekti i rezultati za vas bili dokaz da je vaš mandat načelnika ostavio konkretan trag?
Načelnik Marić: Ako ovaj razgovor ponovimo za četiri ili pet godina, volio bih da ne govorimo samo o projektima koje smo izgradili, nego, prije svega, o promjenama koje su ti projekti donijeli ljudima. Volio bih da tada možemo reći da je Kreševo gospodarski snažnije, prometno bolje povezano i prepoznatljivije nego danas. Da imamo nove investicije u poslovnim zonama, nova radna mjesta i još snažnije domaće gospodarstvo. Da je Poduzetnički inkubator iznjedrio nove uspješne poduzetnike i da imamo ljude koji su upravo u Kreševu odlučili pokrenuti svoj prvi posao. Volio bih da tada možemo prošetati Starim gradom i vidjeti potpuno uređeno i zaštićeno arheološko nalazište koje je postalo jedna od prepoznatljivih turističkih točaka. Da je Kreševo postalo stvaran turistički brend, a ne samo lijepa priča koja nije do kraja ispričana. Želim da povežemo Stari grad, Franjevački samostan, rudarsku i kovačku baštinu, minerale i citrin, Deževicu, Vranake te planinske i biciklističke staze u jednu ozbiljnu turističku ponudu. Da ljudi u Kreševu mogu zarađivati od turizma, a da pritom sačuvamo našu prirodu, mir i autentičnost. Volio bih da tada imamo još kvalitetniju infrastrukturu – uređene lokalne ceste, kvalitetniju vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, uređene javne prostore, sportsku i društvenu infrastrukturu te energetski učinkovitiju općinu. Ali postoji nešto što mi je još važnije od svih tih projekata. Želim da za četiri ili pet godina vidimo više mladih obitelji u Kreševu. Više djece u našim školama i vrtićima. Više ljudi koji su se vratili iz inozemstva. Više mladih koji su ovdje pokrenuli posao i odlučili svoju budućnost graditi u svom kraju. Ako budemo imali sve te rezultate, onda ću smatrati da smo napravili dobar posao. Jer načelnikov mandat ne treba mjeriti brojem otvorenih gradilišta, nego onime što iza tih gradilišta ostane. Ako smo izgradili cestu koja je omogućila investiciju, ako smo uredili poslovnu zonu u kojoj je netko otvorio radna mjesta, ako smo obnovili kulturnu baštinu koja je privukla turiste, ako smo mladom čovjeku pomogli da pokrene posao i ostane ovdje, onda smo napravili nešto što ima smisla. A moj je cilj da, kada jednog dana završim ovaj mandat, mogu pogledati Kreševo i reći: nismo samo upravljali općinom, pokrenuli smo je naprijed. A to već pokazujemo i radimo i ništa nam nije nemoguće samo iz jednog razloga – zbog ljudi koji me okružuju. Cijeli moj tim, od mojih pomoćnika i suradnika do ravnatelja javnih ustanova, čine mladi, stručni i sposobni ljudi koji svakodnevno ostvaruju rezultate, prije svega, na moj ponos, a zatim i na ponos cijele naše općine. I na kraju ću reći ono što je naš moto – "gdje prošlost susreće budućnost". Tradicija i identitet, inovacije i razvoj, spoj starog i modernog, prošlosti i budućnosti. Tako vidim naše Kreševo. Volio bih da me građani upravo po tome pamte.