Bogata oprema, niska cijena i napredna tehnologija glavni su aduti kineskih automobila na europskom tržištu. Kupce u salonima lako privlače panoramski krov, električno podesiva grijana sjedala i masivni zasloni osjetljivi na dodir. Međutim, u praksi se pokazuje da privlačne stavke iz cjenika ne jamče ono najvažnije - osnovni komfor u vožnji. Pitanje koje se sve češće nameće glasi: štede li kineski proizvođači na sustavima grijanja i hlađenja?
Upravo o klimatizaciji ovisi kako će se putnici osjećati tijekom ljetnih vrućina ili hladnih zimskih jutra. Ako vozač mora stalno ručno mijenjati temperaturu, pojačavati ventilaciju ili se boriti s hladnim zrakom oko nogu, ni najveći ekran na instrument ploči neće nadoknaditi taj nedostatak. Kod kineskih modela stoga nije dovoljno procjenjivati samo što nude, već i kako te funkcije u praksi rade.
Što kažu brojke?
Da pritužbe vozača na grijanje nisu tek subjektivni dojam, potvrđuju i službena mjerenja. Njemački ADAC upravo je objavio rezultate zimskih mjerenja organizacije Green NCAP koji otkrivaju ozbiljne slabosti pojedinih modela.
Tijekom testa, automobili su isprobani na vanjskoj temperaturi od −7 °C, dok je željena temperatura u kabini postavljena na 23 °C. Nakon pola sata vožnje, rezultati su pokazali da je kod testiranog BYD Atto 3 u kabini bilo samo 16,6 °C, a kod modela XPeng G9 tek 19 °C.
S druge strane, Nio ET7 je uspješno postigao zadanih 23 °C dok je MG5 nadmašio očekivanja i zagrijao kabinu na visokih 26,6 °C.
ADAC-ovi stručnjaci ističu da uzrok mlakog grijanja ili slabog hlađenja često leži u softverskim postavkama sustava. Mnogi električni auti dolaze sa štedljivim, tvornički aktiviranim (Eco) režimom klimatizacije. Ovaj način rada svjesno ograničava snagu klima uređaja kako bi se smanjila potrošnja energije i produljio doseg baterije.
Ipak, to ne bi trebalo tjerati vozača da se smrzava ili znoji. Od automatskog klima uređaja se očekuje da samostalno, bez stalnih intervencija vozača, održava ugodne uvjete. Ako primijetite problem, rješenje se možda krije dublje u izborniku gdje je potrebno odabrati komforni način rada.
Na zaslonu 22 stupnja, u kabini drugačiji osjećaj
Brojka od 22 ili 23 stupnja na zaslonu označava isključivo željenu temperaturu, a ne temperaturu zraka koji izlazi iz ventilacijskih otvora. Elektronika mora ispravno procijeniti podatke s brojnih senzora te prema njima rasporediti strujanje zraka.
Ako sustav prerano smanji puhanje ili loše usmjeri zrak, putnici će se žaliti, iako je sam sustav tehnički potpuno ispravan. Ako pri prebacivanju klime na najnižu opciju (LO) sustav odjednom počne znatno bolje hladiti, to je jasan znak da problem nije u nedostatku snage uređaja, već u loše programiranoj regulaciji.
Linglong i Triangle protiv Michelina i Continentala: Koliko su dobre jeftine gume iz Kine?
NIŠTA OD SERIJE 7Elone, može jedna Tesla? Nakon žestoke odbijenice BMW-a, AfD traži pomoć Muska
Bogata oprema, niska cijena i napredna tehnologija glavni su aduti kineskih automobila na europskom tržištu. Kupce u salonima lako privlače panoramski krov, električno podesiva grijana sjedala i masivni zasloni osjetljivi na dodir. Međutim, u praksi se pokazuje da privlačne stavke iz cjenika ne jamče ono najvažnije - osnovni komfor u vožnji. Pitanje koje se sve češće nameće glasi: štede li kineski proizvođači na sustavima grijanja i hlađenja?
Upravo o klimatizaciji ovisi kako će se putnici osjećati tijekom ljetnih vrućina ili hladnih zimskih jutra. Ako vozač mora stalno ručno mijenjati temperaturu, pojačavati ventilaciju ili se boriti s hladnim zrakom oko nogu, ni najveći ekran na instrument ploči neće nadoknaditi taj nedostatak. Kod kineskih modela stoga nije dovoljno procjenjivati samo što nude, već i kako te funkcije u praksi rade.
Što kažu brojke?
Da pritužbe vozača na grijanje nisu tek subjektivni dojam, potvrđuju i službena mjerenja. Njemački ADAC upravo je objavio rezultate zimskih mjerenja organizacije Green NCAP koji otkrivaju ozbiljne slabosti pojedinih modela, piše Jutarnji list.
Tijekom testa, automobili su isprobani na vanjskoj temperaturi od −7 °C, dok je željena temperatura u kabini postavljena na 23 °C. Nakon pola sata vožnje, rezultati su pokazali da je kod testiranog BYD Atto 3 u kabini bilo samo 16,6 °C, a kod modela XPeng G9 tek 19 °C.
S druge strane, Nio ET7 je uspješno postigao zadanih 23 °C dok je MG5 nadmašio očekivanja i zagrijao kabinu na visokih 26,6 °C.
ADAC-ovi stručnjaci ističu da uzrok mlakog grijanja ili slabog hlađenja često leži u softverskim postavkama sustava. Mnogi električni auti dolaze sa štedljivim, tvornički aktiviranim (Eco) režimom klimatizacije. Ovaj način rada svjesno ograničava snagu klima uređaja kako bi se smanjila potrošnja energije i produljio doseg baterije.
Ipak, to ne bi trebalo tjerati vozača da se smrzava ili znoji. Od automatskog klima uređaja se očekuje da samostalno, bez stalnih intervencija vozača, održava ugodne uvjete. Ako primijetite problem, rješenje se možda krije dublje u izborniku gdje je potrebno odabrati komforni način rada.
Na zaslonu 22 stupnja, u kabini drugačiji osjećaj
Brojka od 22 ili 23 stupnja na zaslonu označava isključivo željenu temperaturu, a ne temperaturu zraka koji izlazi iz ventilacijskih otvora. Elektronika mora ispravno procijeniti podatke s brojnih senzora te prema njima rasporediti strujanje zraka.
Ako sustav prerano smanji puhanje ili loše usmjeri zrak, putnici će se žaliti, iako je sam sustav tehnički potpuno ispravan. Ako pri prebacivanju klime na najnižu opciju (LO) sustav odjednom počne znatno bolje hladiti, to je jasan znak da problem nije u nedostatku snage uređaja, već u loše programiranoj regulaciji.
Toplinska pumpa nije jamstvo
Mnogi kupci vjeruju da je prisutnost toplinske pumpe stopostotno jamstvo vrhunskog grijanja, no model BYD Atto 3 ruši taj mit. Iako je BYD u izvornom modelu toplinsku pumpu nudio u standardnoj opremi, auto na testu svejedno nije uspio postići ciljanu temperaturu.
Učinkovitost sustava i udobnost putnika moraju se promatrati zajedno. Vozaču ne znači ništa što auto troši manje struje ako mu unutrašnjost ostane hladna. Također, nije dovoljno da topli zrak puše samo iz prednjih otvora na armaturnoj ploči; toplina mora stići do nogu vozača te do putnika na stražnjoj klupi.
Kod kineskih automobila zato ne treba podcijeniti provjeru klime i grijanja. Ljeti treba pratiti hlađenje kabine nakon stajanja na suncu, zimi brzinu zagrijavanja i raspodjelu topline. Isplati se isprobati automatski režim, komfornu postavku i temperaturu na stražnjim sjedalima. Slabiji rezultat ne treba opravdavati brojem elemenata koji su uključeni u cijenu, piše Autobild.
Za kraj, navedeni podaci nisu karakteristika svih kineskih automobila. Kod nekih su, međutim, mjerenja pokazala da bogata oprema ipak ne mora značiti dobro riješenu klimatizaciju.