Sjednica Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, osim iznimno opsežnog dnevnog reda koji je uključivao niz zakonskih prijedloga, uključujući i one nužne za početak pregovora s Europskom unijom, bila je i prilika da se upozori na neodrživost stanja u kojem se nalaze brojne lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini u kojima je došlo do zastoja niza investicijskih aktivnosti, a razlog je činjenica da je visoki predstavnik Christian Schmidt prije nekoliko godina nametnuo odluku o zabrani raspolaganja državnom imovinom, piše Večernji list BiH. Takva odluka dovela je do situacije u kojoj su ulaganja ne samo zaustavljena već postoje i slučajevi u kojima investitori pokreću postupke za naknadu štete. Dragan Čović, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na sjednici je iznio prijedlog prema kojemu bi trebalo izvršiti pritisak na aktera navedene odluke kako bi je povukao te kako bi se bosanskohercegovačkom gospodarstvu napokon omogućilo da može normalno raditi i razvijati se te da se mogu realizirati investicijski procesi, dok politički ambijent i politika općenito u BiH ne budu dovoljni zreli i odgovorni za donošenje adekvatnog zakona o temi državne imovine. Upozorio je kako ovdje nije riječ o milijunima, već o milijardama maraka, i to samo kada govorimo o Federaciji Bosne i Hercegovine. Čović je prethodno uputio pitanje državnom ministru pravosuđa Davoru Bunozi u kojemu je tražio odgovor s kojim se pravnim i praktičnim problemima suočavaju jedinice lokalne samouprave u kontekstu problematike državne imovine, kao i postoji li rizik od pravnih i financijskih posljedica. Bunoza je u odgovoru potvrdio kako je imao sastanak s predstavnicima Saveza općina i gradova Federacije BiH koji dolaze iz različitih političkih stranaka, otkrivši kako je u najmanju ruku bio šokiran onime što je čuo na susretu. U prvom redu na terenu je stanje takvo da zbog nepostojanja regulacije oko državne imovine postoje primjeri u kojima se investicije povlače, uz primjere nemogućnosti gradnje značajnih objekata poput bolnica i prometnica.
Sve je to praktički zaustavljeno iako su općine i gradovi uvijek imali pravo na raspolaganje i pravo na upravljanje građevinskim zemljištem, što i je čak i jamčeno Ustavom bivše države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, članak 80., a što se navodi i u odluci Ustavnog suda BiH U4/20. I danas je upitno mogu li uopće ostvariti to pravo – kazao je Bunoza. Objasnio je i kako je izmjenama i dopunama Zakona o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom iz 2022. godine, a koje je nametnuo visoki predstavnik, zabrana proširena na poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište. U kontekstu posljedica ovakvog stanja uputio je na stanje u kojemu su, primjerice, investitori na temelju valjanih dozvola ulagali, a onda im se sudskim postupcima te dozvole retroaktivno poništavaju. U tom je kontekstu otkrio i kako je nedavno trebalo isplatiti 110 milijuna maraka štete na ime investitoru koji nije uložio ni jednu marku, upitavši što će se dogoditi onoga trenutka kada bude riječ o investitorima koji su u dobroj vjeri ulagali milijune. Jedan od primjera odnosi se na planirani projekt gradnje bolnice, no predstavnici lokalne samouprave su u strahu jer ne znaju kakva je praksa oko gradskog građevinskog zemljišta i sada, umjesto da grade bolnice, plaćaju penale na neiskorišteni novac.