ekonomski izazovi

BiH za jači napredak treba smanjiti troškove rada, privući ulaganja i prijeći na zelenu energiju

BiH za jači napredak treba smanjiti troškove rada, privući ulaganja i prijeći na zelenu energiju
14.05.2023.
u 18:00
Bez daljnjih vanjskih šokova očekuje se, navodi Svjetska banka, da će se inflacija tijekom razdoblja 2024. - 2025. stabilizirati na oko 2 posto
Pogledaj originalni članak

Ova godina u svjetlu nastavka ekonomskih izazova donijet će i zadaće pred vlasti BiH koje će morati iznaći rješenja za kratkoročne i srednjoročne šokove, ali i mjerama i reformama očuvati prihvatljive razine bruto domaćeg proizvoda, uz očekivano smanjenje inflacijskih pritisaka, piše Večernji list BiH.

Važne reforme

Poseban naglasak morat će biti na mjerama koje uključuju energetsku transformaciju, ali i unaprjeđenje poslovnog okružja i smanjenje opterećenja rada. Naime, u nedavnom godišnjem izvješću za zapadni Balkan, čiji je autor Svjetska banka, potvrđeno je kako se u ovoj godini očekuje usporavanje rasta BDP-a odnosno gospodarstva, no dobra je vijest što se s druge strane očekuje usporavanje inflacije iako će ista ostati znatno iznad pretpandemijskih razina.

U izvješću su detaljno predstavljene i projekcije za BiH kada govorimo o ekonomskim kretanjima, a Svjetska banka očekuje da će u 2023. rast realnog BDP-a usporiti na 2,5 posto kako se rast privatne potražnje bude usporavao, kao posljedica smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit neto izvoza bude povećavao zbog slabog rasta glavnih izvoznih tržišta. Smatra se da će rast realnog proizvoda dosegnuti 3,5 posto do 2025., vođen uglavnom privatnom potrošnjom uz podršku doznaka iz inozemstva. Očekuje se da će investicije u energetsku i prometnu infrastrukturu (vjetroelektrane, autoceste itd.) doprinijeti poticanju rasta, iako ne u istoj mjeri kao u 2021. i 2022.

U kontekstu reformi koje stoje pred BiH podsjećaju kako vlasti trebaju ispuniti 14, u velikoj mjeri političkih, uvjeta koji se odnose na demokraciju, vladavinu zakona i osnovna prava te javnu upravu. Ističu pritom kako paralelno s tim BiH mora ispuniti ekonomske kriterije koji zahtijevaju napredak na unutarnjem tržištu i institucionalnu integraciju na državnoj razini, jačanje državnih nadzornih i regulatornih institucija i smanjenje prekomjernog javnog sektora. Kada je riječ o prioritetnim ekonomskim reformama, one, ističu iz Svjetske banke, uključuju jačanje nadzora i upravljanja državnim poduzećima, unaprjeđenje poslovnog okružja, zaključivanje ugovora o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), unaprjeđenje politika zapošljavanja mladih, smanjenje troškova rada i prelazak s ugljena na zelenu energiju.

Dio od navedenih reformi o kojima govori Svjetska banka u osnovi je programskih zadataka novih vlasti, a poglavito kada govorimo o poboljšanju poslovnog ambijenta. Istodobno, pitanje energetske transformacije sve više dobiva na značaju unutar BiH, a jedan od prioriteta rada Vijeća ministara bit će usklađivanje i uspostava sustava za trgovanje, kao i uvođenje drugih modela za oporezivanje emisija. Sve su to nužni uvjeti koji će gospodarstvenicima osigurati neometano obavljanje svojih djelatnosti.

Razina inflacije

Kada je riječ o cijenama, ova bi godina trebala donijeti dobre vijesti u vidu usporavanja rasta, iako će stope i dalje biti više u odnosu na vrijeme prije pandemije. Svjetska banka tako očekuje kako će se u 2023. nastaviti smanjivanje inflatornog pritiska, no inflacija će i dalje biti povišena, i to na oko 5 posto, što je, navodi se, znatno iznad pretpandemijskih razina. Međutim, bez daljnjih vanjskih šokova očekuje se da će se inflacija tijekom razdoblja 2024. - 2025. stabilizirati na oko 2 posto, koliko je bila i prije pandemije. U kontekstu vanjskog deficita tekućeg računa očekivanja su kako će se isti, pod pretpostavkom stabilizacije tržišta, do 2025. smanjiti na 4 posto. Očekuje se da će do smanjenja vanjskog deficita doći zahvaljujući postupnom poboljšanju uvjeta trgovine, nakon šoka u 2022., što će smanjiti robnotrgovinski deficit. Također se očekuje da će se razboritom fiskalnom politikom poboljšati stanje na vanjskom računu. Do 2025. očekuje se povratak u fiskalni suficit. Ipak, kada je riječ o izgledima, treba uzeti u obzir, dodaju iz Svjetske banke, kako i dalje dominiraju rizici s obzirom na to da se ne nazire kraj ruske invazije na Ukrajinu, pa se očekuje nastavak neizvjesnosti na globalnom planu, a osobito u Europi. •

 

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.