Dok Europa traži načine kako smanjiti ovisnost o kineskim sirovinama, Bosna i Hercegovina se sve češće pojavljuje na karti potencijalnih budućih dobavljača jednog od najvažnijih kritičnih minerala današnjice – antimona.
Riječ je o metalu koji je široj javnosti uglavnom nepoznat, ali koji ima važnu ulogu u vojnoj industriji, proizvodnji streljiva, elektronike, baterija, poluvodiča i vatrootpornih materijala.
Upravo zbog njegove strateške važnosti Europska unija posljednjih godina intenzivno traži nove izvore opskrbe, piše BiznisInfo.ba.
Prema jednoj ranijoj studiji objavljenoj u znanstvenoj literaturi, postojeći geološki podaci ukazuju na potencijal od oko 200.000 tona antimona u Bosni i Hercegovini. Autori istraživanja navode da bi daljnja istraživanja i eksploatacija mogli svrstati BiH među važne europske proizvođače ovog minerala.
Pokrenuti konkretni projekti
Još zanimljiviji je zaključak njihove analize prema kojem bi BiH, kada bi razvila identificirane resurse, mogla postati vodeći proizvođač antimona u Europi i među deset najvećih u svijetu.
Takav scenarij više nije samo predmet znanstvenih analiza. Na nekoliko lokacija u BiH već su pokrenuti konkretni istraživački projekti iza kojih stoje međunarodne rudarske kompanije, o čemu će više riječi biti u donjem dijelu teksta.
Što je zapravo antimon
Antimon je metal koji se najčešće koristi kao dodatak drugim metalima kako bi im povećao čvrstoću i otpornost.
Njegova primjena posebno je značajna u proizvodnji streljiva, vojnih sustava, elektroničkih komponenti, baterija, solarnih panela i specijalnih legura. Također se koristi u proizvodnji materijala otpornih na vatru, što ga čini važnim za građevinsku i automobilsku industriju.
Zbog rastućih geopolitičkih tenzija i ubrzanog razvoja namjenske industrije, potražnja za antimonom posljednjih godina naglo raste.
Kina dominira tržištem
Globalnim tržištem trenutno dominira Kina, koja kontrolira najveći dio svjetske proizvodnje i prerade antimona. To predstavlja veliki problem za europske zemlje koje nastoje smanjiti ovisnost o uvozu strateških sirovina. Upravo zbog toga Europska unija posljednjih godina u fokus stavlja razvoj vlastitih izvora kritičnih minerala, među kojima je i antimon.
Važnost antimona postala je očigledna i široj javnosti nakon što je Kina, najveći svjetski proizvođač, ograničila njegov izvoz, čime je ovaj metal dospio u središte globalnog trgovinskog sukoba između Pekinga i Zapada. U tom kontekstu raste i interes za rudarski potencijal zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Najperspektivnija nalazišta nalaze se u četiri područja
Znanstvenici su među najperspektivnijim antimonovim područjima u BiH izdvojili Srebrenicu, Rupice kod Vareša, Čemernicu kod Fojnice i Podhrusanj kod Čajniča.
Posebno je zanimljivo da se upravo na području Srebrenice i Vareša danas odvijaju nova istraživanja međunarodnih rudarskih kompanija. To znači da se znanstvene procjene o potencijalu antimona sve više poklapaju s interesom investitora na terenu.
Australci istražuju područje od 80 četvornih kilometara
Jedan od najzanimljivijih projekata trenutno razvija australska kompanija Regener8 Resources. Kompanija je nedavno završila preuzimanje projekta Srebrenica North, koji obuhvaća čak 80 četvornih kilometara istražnog prostora.
Na tom području planirana su moderna geološka istraživanja usmjerena na srebro, bakar, cink, olovo i antimon. Kompanija navodi da na većem dijelu područja nisu provođena sustavna moderna istraživanja više od pola stoljeća. Iako je projekt tek u početnoj fazi, riječ je o jednom od najvećih novih istražnih poduhvata u bh. rudarskom sektoru.
Još ozbiljniji projekt razvija se kod Srebrenice
Možda još značajniji projekt vodi kanadska kompanija Terra Balcanica. Za razliku od Regener8, Terra već provodi istražna bušenja na projektu Viogor-Zanik kod Srebrenice i objavljuje konkretne rezultate.
Kompanija je nedavno priopćila da je na lokalitetima Čumavići i Brežani otkrila visokokvalitetnu srebrno-antimonovu mineralizaciju, uz prisustvo cinka, olova i zlata. Predsjednik kompanije Aleksandar Mišković nedavno je izjavio da Terra želi postati jedan od rijetkih dobavljača kritičnih metala, posebno antimona, za europsko tržište.
Možda najvažnija informacija jest da kompanija planira izraditi prvu preliminarnu procjenu resursa već sljedeće godine. To bi moglo dati prve moderne procjene količina rude na ovom području i pokazati koliki je stvarni potencijal srebreničkog rudnog distrikta.
Vareš kao potencijalni budući proizvođač
Pored Srebrenice, veliki potencijal znanstvenici vide i u području Rupica kod Vareša. Iako se današnji aktivni rudarski projekti u Varešu uglavnom povezuju sa srebrom, cinkom i olovom, znanstveni rad Rupice navodi među najperspektivnijim antimonovim poljima u BiH.
Prednost Vareša je činjenica da tamo već postoji aktivna rudarska infrastruktura, što bi u budućnosti moglo olakšati eventualnu proizvodnju antimona ukoliko se potvrde značajnije količine ovog metala.
Utrka tek počinje
Kombinacija geološkog potencijala, rastuće potražnje za kritičnim mineralima i dolaska međunarodnih istraživačkih kompanija pokazuje da bi BiH mogla postati važan proizvođač antimona, možda najveći u Europi.
Ako se procjene geologa potvrde, upravo bi antimon mogao postati jedno od najvažnijih rudnih bogatstava Bosne i Hercegovine te otvoriti novu razvojnu perspektivu za domaći rudarski sektor.