BiH se ne ponaša kao država, nema nadzor nad migrantima

Posljednji incident u migrantskom kampu Blažuj, u kojemu su se ilegalni migranti prvo sukobili međusobno, a nakon toga napali i policijske snage, povukao je sa sobom nekoliko otvorenih pitanja, od sigurnosne, preko političke pa do humanitarne naravi. Ilegalni migranti u BiH u posljednjem su razdoblju postali prilično veliki problem u nekoliko lokalnih zajednica, i to zbog činjenice da su isti u većem broju slučajeva bili počinitelji brojnih kaznenih djela. Migranti se često međusobno sukobljavaju, a zbog svega unesen je nemir i strah u žitelje onih lokalnih zajednica koje se nalaze u blizini migrantskih centara, kako u Sarajevskoj tako i Unsko-sanskoj županiji. Pogoršano sigurnosno stanje ukazuje na potrebu žurnog donošenja učinkovitih mjera u kojima će se poštivati princip koordinacije, a koje bi imale za cilj podizanje sigurnosti građana BiH.

Pitanje nadzora

To bi u praksi značilo uvođenje strožeg nadzora migrantskih kampova, koje bi trebala preuzeti država i koja bi morala znati tko je u njima, a tko su rizične skupine. Dosad se uglavnom radilo stihijski, a često su centri bili smješteni uz hrvatska ili srpska područja. Samo se treba sjetiti stanja koje je vladalo u USŽ-u u nekadašnjem kampu Vučjak koji se nalazio u blizini hrvatskih sela, ali i u blizini, što je simptomatično, granice s Republikom Hrvatskom. Isto se tumačilo kao neizravan poticaj ilegalnim migrantima da pokušaju prijeći u RH, odnosno EU. Sada pak u strahu su i većinske bošnjačke lokalne zajednice, a sve zajedno govori o potrebi uvođenja strožeg nadzora kampova. Vezano za taj proces, institucije vlasti morale bi u takvim centrima sustavno zbrinuti migrante te osigurati im sve uvjete dostojne čovjeka. Drugi važan segment trebalo bi biti ojačavanje državne granice. Država bi konačno trebala reagirati na apele koje konstantno šalje Granična policija, a kojoj manjka ljudstva za pokriti sve kritične točke preko kojih su ilegalni migranti u ranijem razdoblju ulazili u većem broju. Problem su i zakoni koji nosu adekvatni u ovoj situaciji. Zoran Galić, ravnatelj Granične policije BiH, kaže kako GP radi po zakonima koji su doneseni prije nekoliko godina, kojima se BiH ne može izboriti s ovako globalnim izazovom, kakva je migrantska kriza. On je za BHRT kazao kako je u prošloj godini u BiH ušlo 16.100 migranata, a GP ih je vratio manje od 12.000.

Odnos prema BiH

Kada je pak riječ o odnosu EU-a prema BiH u ovoj krizi, sve su glasniji oni predstavnici koji ističu kako on nije korektan te kako se na BiH gleda kao na prostor gdje će se smjestiti svi oni migranti koji su nekada možda u nekim europskim zemljama bili promatrani kao radna snaga te koji će se uspješno integrirati, ali od kojih se na kraju odustalo. Sada, kada su ti migranti praktički ostali u BiH, čini se sve kako bi ih se zadržalo. “Vidimo da Europska unija želi čvrsto zapečatiti granice, a ovdje parkirati migrante i uzimati ono što želi”, smatra članica Povjerenstva za obranu i sigurnost Parlamenta BiH Dušanka Majkić. A sami migranti u velikom broju slučajeva dolaze iz većinski islamskih zemalja u kojima se ne osjećaju sretno, traže uspjeh u europskim zemljama, a istodobno te iste zemlje krive za svoju nesreću.