Predviđanja

BiH pokazala otpornost, očekuje se pad inflacije, ali i usporavanje ekonomije

BiH pokazala otpornost, očekuje se pad inflacije, ali i usporavanje ekonomije
26.04.2023.
u 21:45
Za BiH se očekuje da će u 2023. rast realnog BDP-a usporiti na 2,5 posto
Pogledaj originalni članak

Unatoč brojnim izazovima, ekonomije zemalja zapadnog Balkana, pa tako i BiH, pokazale su otpornost, ocjena je koja se može pročitati u novom izvješću Svjetske banke za zapadni Balkan, a kada govorimo o predviđanjima za ovu godinu, vidljivo je kako se, između ostalog, očekuje smanjivanje inflatornog pritiska, piše Večernji list BiH.

Izgledi

Rast ekonomija Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije premašio je razine zabilježene prije izbijanja pandemije, unatoč posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uvjetima financiranja i značajnoj neizvjesnosti, navodi se u najnovijem redovitom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan koje je objavljeno jučer.

Ipak, izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023., čemu će prvenstveno doprinijeti privatna potrošnja, izvoz i u pojedinim zemljama javne investicije. Regija se pritom suočava s izazovima ponovnog stvaranja rezervi u cilju pripreme za buduće šokove, kao i provođenja reformi na strani ponude kako bi se postavili temelji za održiviji i zeleniji rast.

- Zapadni Balkan pokazao je iznimnu otpornost, unatoč značajnoj ekonomskoj turbulenciji - rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan. Dodala je kako, da bi se i dalje uspješno nosile s olujom koju izazivaju višestruki ekonomski šokovi, zemlje ove regije mogu ostvariti značajne rezultate provodeći reforme kojima se povećava produktivnost u srednjem roku, kao što je ubrzavanje regionalnih integracija, unaprjeđenje tržišne konkurencije, privlačenje kvalitetnijih investicija i otklanjanje prepreka koje ograničavaju udio u radnoj snazi, posebno među ženama.

Kada je riječ o BiH, bez obzira na vanjski inflatorni šok do kojeg je došlo nakon ruske invazije na Ukrajinu, u 2022. ekonomska aktivnost u BiH povećana je za 4 posto slijedom snažnog oporavka u 2021. Svjetska banka je u ovom izvješću iznijela i prognoze za 2023. godinu, pa se tako za BiH očekuje da će u 2023. rast realnog BDP-a usporiti na 2,5 posto kako se rast privatne potražnje bude usporavao, kao posljedica smanjenja realno raspoloživog prihoda i kako se deficit neto izvoza bude povećavao zbog slabog rasta glavnih izvoznih tržišta. Smatra se da će rast realnog proizvoda dosegnuti 3,5 posto do 2025., vođen uglavnom privatnom potrošnjom uz podršku doznaka iz inozemstva. U kontekstu cijena očekivanja su da će se u 2023. nastaviti smanjivanje inflatornog pritiska. Ipak, projekcije navode da će inflacija u 2023. ostati povišena, na oko 5 posto, što je znatno iznad pretpandemijskih razina. Bez daljnjih vanjskih šokova, očekuje se da će se inflacija tijekom razdoblja 2024. - 2025. stabilizirati na oko 2 posto, kolika je bila i prije pandemije.

Cijene

U kontekstu regije zapadnog Balkana navodi se kako inflacija pokazuje znakove smirivanja. Ipak, dodaje se, inflatorni pritisci i dalje su duboko ukorijenjeni, što zahtijeva dodatno pooštravanje monetarne politike. Te više cijene osobito su se ozbiljno odrazile na kućanstva s niskim prihodima. - Najsiromašnija kućanstva troše mnogo veći postotak svojih prihoda na energiju i hranu, a to su upravo dvije stavke potrošačke košarice čije su cijene najviše porasle - kazala je Sanja Madžarević-Šujster, viša ekonomistica Svjetske banke, koja je i među glavnim autorima izvješća.

Svjetska banka za zapadni Balkan navodi kako su srednjoročni izgledi i dalje pozitivni iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova. - Trenutačna energetska kriza naglasila je potrebu ubrzanja zelene tranzicije diljem Europe, pa tako i na zapadnom Balkanu - rekao je Richard Record, viši ekonomist Svjetske banke i jedan od glavnih autora izvješća. Navodi kako je ključna polazna točka ubrzanje prelaska na utvrđivanje cijena emisija stakleničkih plinova i povećanje obujma primjene fiskalnih mjera namijenjenih zaštiti životne sredine kojima se građani i gospodarstvo potiču da smanje svoj ugljični intenzitet.

 

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.