BiH je treća zemlja u svijetu po postotku stanovništva koje živi u inozemstvu s 50,8% građana koji su emigrirali. Iza BiH samo su Gvajana s 56,5 i Samoa s 54,7%, što jasno pokazuje da je odlazak iz zemlje masovan i duboko ukorijenjen fenomen. Kada se usporede balkanske države, BiH prednjači, ali ni ostale zemlje regije ne stoje dobro. Albanija ima 43,6%, Sjeverna Makedonija 29,3, Hrvatska 21,3, Srbija 14,3, a Crna Gora 14,2% građana koji su emigrirali. Ti postoci upućuju na to da je gotovo čitav Balkan suočen sa slabim ekonomskim prilikama, niskim plaćama i nedostatkom perspektive.
Masovno iseljavanje
Masovno iseljavanje iz BiH jedan je od najizraženijih društveno-ekonomskih problema s kojima se zemlja suočava već desetljećima. Iako migracije iz BiH nisu nova pojava, njihov intenzitet posebno je pojačan nakon rata, a dodatno ubrzan u posljednjih desetak godina zbog političke nestabilnosti, sporog ekonomskog razvoja i nedostatka dugoročne perspektive, osobito za mlade. Prema procjenama domaćih i međunarodnih institucija, iz BiH danas izvan njezinih granica živi između 1,8 i 2,2 milijuna ljudi, što čini gotovo polovinu ukupnog broja građana bh. podrijetla. Najbrojnija dijaspora nalazi se u zemljama EU-a, ponajprije u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Švedskoj, kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji. Ovaj demografski trend svrstava BiH među europske zemlje s najvećim udjelom stanovništva u dijaspori u odnosu na broj stanovnika u domovini. Razlozi za odlazak su višeslojni. Ekonomski čimbenici, poput niskih plaća, visoke nezaposlenosti i ograničenih mogućnosti za profesionalni napredak, i dalje dominiraju. Međutim, sve se češće ističu i politički razlozi - nepovjerenje u institucije, spor napredak reformi i osjećaj društvene stagnacije. Posebno zabrinjava činjenica da zemlju napuštaju mladi, obrazovani i radno sposobni građani, što dodatno produbljuje problem “odljeva mozgova”. Masovno iseljavanje iz BiH stoga više nije samo osobna odluka pojedinaca već i pitanje od strateškog značaja za budućnost zemlje. Kako će se taj trend razvijati u idućim godinama, u velikoj mjeri ovisi o sposobnosti institucija da ponude stabilnost, sigurnost i realnu perspektivu onima koji danas svoju budućnost sve češće vide izvan granica BiH.
Nesagledive posljedice
BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milijun ljudi te, ako se nastave negativni demografski i migracijski trendovi prisutni već desetljećima, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 milijuna stanovnika, za dvije trećine manje nego 90-ih. Pokazuje to prošlogodišnja analiza, odnosno projekcija portala “Pregled svjetske populacije”, a koja je otkrila da je BiH u spomenutom razdoblju od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili recimo pet Banja Luka. Da se BiH ne piše dobro, otkrivaju i podaci da ona svakim danom postaje malobrojnija za minimalno 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjoj razini. Demografi upozoravaju da dugoročne posljedice masovnog iseljavanja mogu biti ozbiljne. Smanjenje broja stanovnika, starenje populacije i nedostatak radne snage već su vidljivi u brojnim lokalnim zajednicama. Bez sustavnih mjera, koje bi potaknule ostanak građana, ali i povratak dijaspore, BiH riskira daljnje demografsko i ekonomsko slabljenje. Prema dostupnim analizama, zemlja je u proteklih dvanaest godina izgubila više od 400.000 stanovnika - više od 100.000 uslijed negativnog prirodnog prirasta i još oko 300.000 kroz migracije. To znači da BiH svake godine bilježi pad stanovništva koji značajno premašuje europski prosjek i stvara dugoročne posljedice za ekonomski i socijalni sustav. Stručnjaci upozoravaju da se BiH nalazi u tzv. negativnoj demografskoj spirali - što više ljudi odlazi, to je manje onih koji bi mogli zasnovati obitelji i održati prirodni prirast. Piramida stanovništva se sužava, a broj novorođenih iz godine u godinu pada.