Činjenica da se broj kibernetičkih napada na području jugoistoka Europe povećao za 40 posto u 2025. godini, dok je broj ransomware napada između 2022. i 2024. porastao za čak 200 posto, jasan je alarm za uzbunu i poziv svim institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini, nevladinu sektoru i akademskoj zajednici da osnaže napore u izgradnji sustava koji će biti otporniji na sve ozbiljnije pokušaje proboja, piše Večernji list BiH.
Važnost suradnje
Suočavanje sa sigurnosnim rizikom koje donosi korištenje novih tehnologija ključno je za neometan rad institucija, no činjenica s kojom se mora početi proces jačanja kibernetičke obrane je manjak stručnjaka koji je evidentan ne samo u BiH već i u zemljama okružja. Edukacija se stoga nameće kao ključno rješenje, a upravo u tom kontekstu valja ukazati na nedavno održanu Radionicu za izgradnju kibernetičkih kapaciteta: zapadni Balkan (Cyber Capacity Building Workshop: Western Balkans), na kojoj je sudjelovao i glavni tajnik Vijeća ministara BiH Robert Vidović. U fokusu potraga za odgovorom na pitanje kako uvezati različite aktere u osmišljavanju i realizaciji adekvatnog odgovora na rastuće prijetnje u kibernetičkom prostoru, o značaju događaja govori i popis zemalja koje su pružile podršku jačanju kapaciteta zemalja zapadnog Balkana.
Iz Vijeća ministara BiH podsjećaju kako je Radionica za izgradnju kibernetičkih kapaciteta: zapadni Balkan, čiji su pokretači Francuska, Slovenija i Crna Gora, regionalna stručna konferencija u organizaciji Zapadnobalkanskog centra za razvoj kibernetičkih kapaciteta (Western Balkans Cyber Capacity Center – WB3C) i Svjetskog ekonomskog foruma u cilju jačanja kibernetičke otpornosti i suradnje u regiji.
- Cilj radionice je okupiti donositelje odluka, stručnjake, sigurnosne agencije, akademsku zajednicu i privatni sektor kako bi se razgovaralo o žurnim potrebama jačanja kibernetičke otpornosti i obrazovanja kadrova u zemljama zapadnog Balkana. S tim ciljem okupljeni stručnjaci na ovogodišnjoj radionici u Podgorici bavili su se rješavanjem manjka kibernetičkih stručnjaka u zemljama zapadnog Balkana i razvojem zajedničke strategije protiv kibernetičkog kriminala u regiji - naglasili su iz Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Pritom su uputili i na neke aktualne trendove koji jasno upućuju na potrebu osnaživanja kapaciteta kibernetičke obrane. Naime, prema globalnom izvješću o kibernetičkoj sigurnosti 2025. u regiji zapadnog Balkana, situacija je iznimno zabrinjavajuća jer se broj kibernetičkih incidenata povećao za 40%, dok je broj ransomware napada između 2022. i 2024. porastao za 200%.
Glavni tajnik VM BiH Robert Vidović na marginama radionice razgovarao je s glavnim direktorom Direktorata za infrastrukturu, informacijsku sigurnost, digitalizaciju i e-servis u Ministarstvu javne uprave Vlade Crne Gore Dušanom Polovićem o razmjeni iskustava u izgradnji i razvoju vladinih e-servisa, problemima informatičke sigurnosti te zajedničkoj suradnji.
Suočavanje s izazovima
Kako se suočiti s izazovima koje donose novi oblici sigurnosnih ugroza, vidljivo je, postaje jedan od prioritetnih pitanja za institucije vlasti, a o značaju osposobljavanja svih segmenata društva nedavno se moglo čuti i u istraživanju o kibernetičkoj sigurnosti BiH koje je predstavljeno na konferenciji održanoj u organizaciji Centra za sigurnosne studije u projektu "Procjena budućih trendova organiziranog kriminaliteta u BiH - OCASSESS BiH", koji financira vlada Kraljevine Nizozemske u okviru programa MATRA. Prema pokazateljima iz istraživanja, u razdoblju od idućih pet godina kibernetički prostor BiH mogao bi postati nova crta fronte geopolitičkih utjecaja i hibridnih prijetnji. Zbog toga su izrađene i preporuke, kako političkim akterima tako i rukovoditeljima policijskih struktura. Prvima su prvenstveno preporučeni usvajanje i operacionalizacija državne strategije kibernetičke sigurnosti. Rukovoditeljima policijskih struktura na prvom je mjestu preporučeno sastavljanje procjene o realnoj prijetnji kibernetičkoj sigurnosti u okviru teritorijalne nadležnosti agencija u kojima djeluju.