Preciznije definiranje odnosa institucija Bosne i Hercegovine u vođenju i provedbi vanjskih poslova, uz jasnije preciziranje uloga u ovom procesu, od ključnog je značaja ako BiH želi postati aktivniji subjekt vanjskopolitičkih odnosa, a poglavito ako se želi izbjeći dosadašnja praksa u kojoj su partikularni i stranački interesi, kao i interesi jednog naroda, bili naglašeniji nauštrb drugih, piše Večernji list BiH.
Uloge
Upravo je novi prijedlog Zakona o vanjskim poslovima BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH, a o kojemu se jučer raspravljalo u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, korak naprijed u izgradnji sustava koji će počivati na konsenzusu i poštivanju svih aktera, kao i ustavne arhitekture BiH.
Međutim, zakonski prijedlog ipak nije usvojen u prvom čitanju jer nije bilo entitetske većine. Zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić jučer je na sjednici, govoreći o sadržaju novog zakonskog rješenja, naglasio kako su njime jasno definirane uloge i procedure u definiranju i provođenju vanjske politike, pri čemu novi zakon, uz utvrđivanje načela, pojmova, procesa i institucija koje se bave vanjskom politikom ima za cilj staviti i uokviriti ponašanje svih onih koji se bave vanjskom politikom BiH i artikuliraju je na međunarodnoj sceni. Uz podsjećanje kako je prijedlog zakona dobio jednoglasnu potporu u Vijeću ministara, Brkić se potom osvrnuo na strateški značaj ove materije kada govorimo o artikuliranju interesa BiH.
- Mnogi od nas, od Bosne i Hercegovine, traže da govorimo jednim glasom. Ali ne glasom koji artikulira osobni stav, obiteljski, stranački, nego glasom koji artikulira stav institucija BiH temeljen na konsenzusu i poštivanju Ustava i ustavne arhitekture BiH. Ovaj prijedlog zakona uistinu pomaže da se više čuje glas institucija BiH - zaključio je Brkić.
Prijedlogom zakona vrši se objedinjavanje postojeće regulative u jedan zakon kojim se sustavno definira ova oblast. Donošenjem ovog zakona, o kojem nije bilo suglasnosti u ranijim sazivima Vijeća ministara BiH, omogućava se uspostavljanje jasne distinkcije između vanjske politike i vanjskih poslova, koji se vrše putem diplomacije. Jedan od ključnih razloga za njegovo donošenje je napredovanje Bosne i Hercegovine u procesu europskih integracija do punopravnog članstva u Europskoj uniji (EU) kao strateškog cilja u idućem razdoblju.
Dijelom je vezan uz ovo zakonsko rješenje i novi prijedlog Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora, a koji, kako su objasnili predlagatelji, pojednostavljuje i ubrzava proceduru sklapanja i izvršavanja međunarodnih ugovora i prati pravni sustav EU-a te Bečku konvenciju u ovom području.
Važni ugovori
Prijedlogom zakona precizira se način sklapanja međunarodnih ugovora koje zaključuje Bosna i Hercegovina, od pokretanja postupka, pregovaranja, parafiranja i potpisivanja ugovora do stupanja na snagu, ratifikacije, primjene, objavljivanja, deponiranja i svih drugih postupaka u procesu njihova zaključivanja. Istodobno se uvode zakonski rokovi za postupanje nadležnih tijela koja sudjeluju u njegovoj pripremi i primjeni, što je iznimno važno s obzirom na to da se u idućem razdoblju očekuje povećanje broja, posebice, multilateralnih konvencija kojima se pristupa u procesu približavanja EU i jačanju suradnje s NATO-om. U pogledu značaja novog rješenja Brkić je kazao kako je zakon koji je donesen 2000. godine pokazao svoje manjkavosti u kontekstu vremenskog okvira za sklapanje određenih ugovora. Sada se, objasnio je, uvode jasni rokovi za institucije BiH u kontekstu sklapanja međunarodnih ugovora. No, ni za ovaj prijedlog nije bilo entitetske većine.