Bosna i Hercegovina sve više postaje zemlja kontrasta. Prema najnovijim podacima domaćih i međunarodnih organizacija, broj građana koji žive ispod granice siromaštva raste iz godine u godinu, dok se istodobno u većim gradovima sve češće mogu vidjeti luksuzni automobili, stanovi i restorani puni gostiju.
Uvoz luksuza
Da dio građana živi i više nego dobro, potvrđuju i podaci o uvozu luksuznih dobara. Tako je u prvih sedam mjeseci ove godine u BiH uvezeno više od 600 tona parfema i toaletnih voda ukupne vrijednosti 26,454.319 KM. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, kupili smo 17 tona manje nego u istom razdoblju prošle godine, ali vrijednost uvoza ove vrste luksuznih roba veća je za blizu 1,7 milijuna KM nego u razdoblju od siječnja do srpnja 2024. Podsjetimo, prošle godine za strane mirise i toaletne vode izdvojili smo blizu 50 milijuna maraka. U prvih sedam mjeseci ove godine za kupnju plemenitih metala iz uvoza -zlata, srebra, platine, draguljarskih predmeta i nakita - izdvojili smo 35,008.935 KM.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, 19,41 milijun KM platili smo proizvode iz kategorije draguljarskih predmeta i njihovih dijelova od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, 13,47 milijuna dali smo za otpatke i lomljavinu od plemenitih metala ili od metala platiranih plemenitim metalima, dok smo na zlato potrošili 1,46 milijuna maraka. Prema procjenama ekonomskih stručnjaka, više od 20% stanovništva BiH svakodnevno se suočava s izazovima da pokrije osnovne životne troškove, uključujući hranu, grijanje i stanovanje. Posebno su ugrožene obitelji s više djece, nezaposleni te umirovljenici, čije su mirovine daleko ispod životnog minimuma. - Razlika između bogatih i siromašnih postaje sve izraženija. Prosječna plaća ne može pokriti ni polovinu potrošačke košarice, dok se istodobno na društvenim mrežama promovira život u luksuzu, što kod mnogih građana stvara osjećaj nepravde i obespravljenosti - kažu ekonomski analitičari.
Društvo duboko podijeljeno
S druge strane, u urbanim središtima, posebno u Sarajevu, Banjoj Luci i Mostaru, sve je više luksuznih stanova, skupocjenih vozila i elitnih sadržaja. Taj kontrast otvara pitanje odakle potječe bogatstvo dijela stanovništva i je li ekonomski sustav dovoljno pravedan kako bi omogućio svima jednake prilike. Sociolozi upozoravaju da ovakav jaz može dovesti do još većih društvenih podjela i osjećaja nepovjerenja prema institucijama. - Ako se nastavi ovakav trend, BiH riskira postati društvo duboko podijeljeno na mali broj privilegiranih i većinu koja jedva preživljava - poručuju stručnjaci. Sociologinja Smiljana Vovna smatra frapantnim podatak da je više od 26 milijuna potrošeno na uvoz parfema i toaletnih voda.
- Ipak, ne smijemo se zavaravati i čuditi jer poražavajuće zvuče i podaci o cijenama hrane u restoranu institucija BiH. Od svojih primanja građani preživljavaju uz pomoć čarolije, a o umirovljenicima da i ne govorim. Društvo u BiH je polarizirano na one koji previše imaju i one koji preživljavaju, tako da, u ovisnosti o statusu koji imaju, biraju i proizvode i hranu koju koriste i konzumiraju. U svakom slučaju, vrijednost čovjeka ne čini ono na njemu, nego ono u njemu. Ovo prvo prolaznog je karaktera, a drugo se izgrađuje čitavog života i trajno je, tako da često i najskuplji parfemi ne mirišu u okolini - ističe Vovna. Rješenja, prema mišljenju analitičara, leže u većim ulaganjima u proizvodnju, otvaranju radnih mjesta, ali i strožoj kontroli podrijetla imovine i boljim socijalnim politikama. Dok se to ne dogodi, Bosna i Hercegovina će ostati zemlja u kojoj jedni broje sitne novčiće, a drugi bezbrižno uživaju u luksuzu.