Bosna i Hercegovina je od 1991. do 2023. doživjela opću depopulaciju izgubivši više od milijun stanovnika, što predstavlja više od 25 posto ukupne populacije iz 1991., rekao je profesor Ekonomskog fakulteta UNTZ i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić.
Istaknuo je da je taj pad rezultat kombinacije faktora: rata i etničkog čišćenja tijekom 1990-ih, negativnog prirodnog priraštaja, masovne migracije (posebno mladih i radno sposobnih) te socioekonomskih problema koji traju i danas.
Pritom je podsjetio da je prosječna starost populacije oko 43 godine s tendencijom rasta, što nas čini demografski starom nacijom s udjelom osoba starijih od 65 godina preko 20 posto (udio umirovljenika je preko 21 posto u entitetu FBiH i preko 25 posto u entitetu RS).
Čavalić je naveo da u ovom trenutku u Bosni i Hercegovini ima oko 740.000 umirovljenika s tendencijom rasta i tek 853.000 zaposlenih s kratkoročnom tendencijom pada, što dugoročno narušava sustave međugeneracijske solidarnosti i prijeti općim socioekonomskim slomom.
Smatra da za razliku od nekih drugih tranzicijskih zemalja, u Bosni i Hercegovini nedostaje tržišne dinamike, što se najbolje primjeti kroz izostanak stranog i domaćeg investiranja.
Čavalić je govoreći kao uvodnik na sesiji Kruga 99 o temi "Strukturalne slabosti daytonskog sustava i njihova cijena: Demografski i ekonomski uvid" naveo kako smatra da Daytonsko uređenje u sadašnjoj formi nije prilagođeno modernoj tržišnoj ekonomiji nego umjesto toga stvara složen, skup i nekoordiniran sustav vlasti koji sputava ekonomski rast, odvraća investicije i onemogućava provođenje reformi.
Neke od korisnih reformi po njemu podrazumijevaju: fiskalnu harmonizaciju, racionalizaciju javne uprave, veću koordinaciju na razini države, jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora i jedinstvenog tržišta rada, digitalizacija rješavanje pitanja državne imovine, itd.