Američki dužnosnici su kontaktirali političare u BiH s prijedlogom da pošaljemo vojnike Oružanih snaga BiH.
Vijeće sigurnosti UN-a je sredinom studenoga usvojilo Rezoluciju 2803 koja je postavila okvir mirovne misije u Gazi i precizno definira zadatak misije, odnosno, definira drugu fazu Trumpovog plana za Gazu.
Ta Rezolucija podrazumijeva uspostavljanje Trumpovog Odbora za mir, koji bi predstavljao prijelaznu upravljačku strukturu; zatim uspostavljanje Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF), koje bi bile sačinjene od dobrovoljnih učesnika i formiranje jedinstvene komande koja bi upravljala ISF-om.
Axios piše da Trump planira oslužbeniti drugu fazu plana do božićnih blagdana, a što bi podrazumijevalo povlačenje Izraela s većeg dijela Gaze i raspoređivanje ISF-a na prostor Gaze, kao i stupanje na snagu nove upravljačke strukture, koja uključuje Odbor za mir.
Američki dužnosnici, koji su uključeni u proces, za taj medij su kazali kako su u završnim fazama formiranja međunarodnih snaga i nove strukture upravljanja za Gazu, za koju se nadaju kako će je uspostaviti za dva do tri tjedna.
Sudjelovanje BiH u drugoj fazi mirovnog plana
Amerikanci su utvrdili financijere mirovne misije i sada intenzivno rade na potrazi za vojnicima oružanih snaga koji bi išli u misiju. Među njima bi se mogli naći i bh. vojnici, s obzirom na to kako nam je neslužbeni poziv stigao, ali se detalji još uvijek dogovaraju.
Kako saznajemo od aktera pregovora, ono što su američki dužnosnici na sastancima s bh. političarima predložili jeste da se vojnici Oružanih snaga dobrovoljno prijave za odlazak u Gazu, ali se detalji još uvijek dogovaraju. Točan broj potrebnih vojnika trenutno nije poznat, a ono što nam je rečeno, a poznato je i Rezolucijom, jeste da bi, između ostalog, radili na uništavanju oružja.
Vojnici iz BiH bi odlazili na dobrovoljnoj bazi, a za to će dobiti novčanu naknadu, koja je uobičajeno kod ovakvih misija velika.
Ono što je dodatno zanimljivo jeste kako je BiH predloženo da jedan časnik Oružanih snaga BiH bude u jedinstvenoj komandi, koja bi zajedno sa Odborom za mir, upravljala ISF-om.
Ovi prijedlozi su još uvijek u fazi pregovora, a konačnu odluku bi trebalo donijeti Predsjedništvo BiH uz pomoć resornog Ministarstva obrane BiH, koje bi pripremilo odluku. Geopolitički, ovakva misija bi za BiH mogla biti od velike važnosti s obzirom na to da bi se postavili kao relevantan partner svjetskim silama u važnom mirovnom planu, koji bi u konačnici trebao dovesti i do palestinske državnosti.
Što je poznato Rezolucijom i iz svjetskih medija
Sveoubuhvatni plan za okončanje sukoba u Gazi, koji je predložio Donald Trump, odvija se u fazama, a do sada je prihvaćena prva faza koja podrazumijeva prekid vatre, sporazum o razmjeni talaca/zatvorenika i slanje humanitarne pomoći u Gazu.
Trenutni napori su usmjereni na provedbu druge faze mirovnog plana, koja je podržana Rezolucijom 2803, i podrazumijeva raspoređivanje ISF-a, uspostavu prijelazne uprave i pregovore s Hamasom o povlačenju.
Kako piše Axios, na vrhu vladajuće strukture bi trebao biti Odbor za mir, predvođen Trumpom, koji će uključivati otprilike 10 lidera iz arapskih i zapadnih zemalja. Ispod toga će biti međunarodni izvršni odbor koji će uključivati bivšeg premijera Velike Britanije Tonyja Blaira, Trumpove savjetnike Jareda Kushnera i Stevea Witkoffa, te dodatne visoke dužnosnike iz zemalja zastupljenih u Odboru za mir.
U međuvremenu, zemlje uključujući Indoneziju, Azerbajdžan, Egipat i Tursku, potvrdile su da su spremne doprinijeti slanjem trupa u ISF, a u kojem bi trebali biti i bh. vojnici. Snage će biti raspoređene u dijelu Gaze koji trenutno kontrolira izraelska vojska, a američki dužnosnici su rekli kako će to omogućiti daljnje izraelsko povlačenje iz tih područja.
Izvori Axiosa navode i da SAD, Katar, Egipat i Turska pregovaraju s Hamasom o sporazumu prema kojem bi se grupa povukla s upravljanja Gazom i započela proces razoružavanja. Prema prijedlogu, Hamas bi prvo položio svoje teško naoružanje, a zatim započeo proces dekomisioniranja svog lakog naoružanja.
Kada se ovi uvjeti ispune, trebalo bi nastupiti i povlačenje IDF-a iz većeg dijela Gaze. U Rezoluciji se navodi kako će se IDF povlačiti kako ISF bude uspostavljao kontrolu i stabilnost, ali i da će IDF zadržati sigurnosni perimetar sve dok "Gaza ne bude trajno zaštićena od ponovnih terorističkih prijetnji".
Što su zadaci ISF-a u Gazi
Rezolucija detaljno precizira zadatke Međunarodnih stabilizacijskih snaga (ISF) u Gazi, koje će imati svoje jedinstveno zapovjedništvo, kojim upravlja Odbor za mir.
ISF će suarađivati s Izraelom, Egiptom i novoobučenom palestinskom policijom na:
- osiguravanju graničnih područja;
- stabilizaciji sigurnosnog okruženja demilitarizacijom Gaze, uključujući uništenje i sprječavanje obnove vojne, terorističke i ofanzivne infrastrukture, te trajnu dekomisiju oružja nedržavnih oružanih grupa;
- zaštiti civila i humanitarnih operacija;
- obuci i potpori palestinskoj policiji;
- koordinaciji humanitarnih koridora;
- svim drugim zadacima potrebnim za podršku Sveobuhvatnom planu.
- ISF će također:
- pomagati Odboru za mir u nadzoru primirja;
- djelovati pod strateškim vodstvom Odbora za mir i biti financiran dobrovoljnim doprinosima i fondovima Odbora za mir i vlada.
Odbor za mir i međunarodna civilna i sigurnosna prisustva, ovlaštena ovom rezolucijom, trebala bi ostati aktivna do 31. prosinca 2027., uz mogućnost daljnjeg postupanja Vijeća sigurnosti UN-a, a da svako produženje mandata ISF-a mora biti u potpunoj suradnji i koordinaciji s Egiptom, Izraelom i drugim državama koje nastavljaju rad s ISF-om.