Balkanska ruta:

Bebe pod sedativima krijumčare u Hrvatsku, preko BiH kroz mine

Foto: Reuters/Pixsell
Bebe pod sedativima krijumčare u Hrvatsku, preko BiH kroz mine
21.07.2018.
u 15:26
Suputnica Zubaira Nazerija zdrobila je tabletu, pomiješala u vodi i dala svojoj 2-godišnjoj kćerkici.  Zbog sedativa beba je spavala više od jednog dana, prisjeća se
Pogledaj originalni članak

Ovih dana američka televizijska postaja NBC News donio je veliku priču o tome kako izgleda krijumčarenje migranata rutom koja vodi preko Balkana, pa tako i preko Hrvatske. Sugovornik im je bio 25-godišnji migrant iz Afganistana, koji se prije mjesec dana uspio dočepati Njemačke i koji je detaljno opisao kako je prelazio granice.

Suputnica Zubaira Nazerija zdrobila je tabletu, pomiješala u vodi i dala svojoj 2-godišnjoj kćerkici.  Zbog sedativa beba je spavala više od jednog dana, prisjeća se. Od majke su to tražili krijumčari koji su ih pokušali u grupi prevesti iz Srbije preko Hrvatske, do Slovenije, te im tako možda otvore put prema Europskoj uniji i 26 zemalja gdje ih neće provjeravati na granici, prenosi Express

Više od 90 posto neprijavljenih doseljenika koji ulaze u Europsku uniju koriste usluge krijumčara u nekoj fazi svog putovanja, navodi Europol. Kada su se novinari NBC Newsa prvi put susreli sa Nazerijem u Srbiji bio je svibanj  2017., a do tada je njegovo putovanje od Afganistana do Europe trajalo dvije i pol godine.  

Kaže kako je, da bi prešao 12 zemalja dolazio u kontakt s desecima krijumčara. Jedan ga je vodio kroz minsko polje, drugi preko nemirnog Sredozemnog mora u kojem je od 1993. godine ukupno oko 27.000 ljudi izgubilo život.  Ovo je insajderski uvid u mrežu koja se bavi kriminalnim poslovima i koji svake godine zarade milijarde dolara na tuđoj nesreći. 

"Utakmica će početi za sat vremena, utakmica je počela, utakmica je otkazana", prepričava Nazeri, navodeći poruke koje bi dobivao d krijumčara.  "Utakmica" je jedna od šifri koja se koristi za komunikaciju s migrantima da se ne otkriju 'igrači'. Kada vlasti shvate, pojam se mijenja.  "Tu sam riječ u dvije godine koristio više od tisuću puta", kaže 25-godišnji Nazer.  

Šverceri također imaju kodne riječi za policiju. Kad se obratio afganistanskim krijumčarima na početku svog putovanja, koristili bi izraz 'saag' što na farsiju znači pas. Kasnije su koristili složenicu 'ma-ma-gan'. Svi krijumčari nastoje smanjiti svoje troškove, paze da smanje poslovni rizik na minimum, ali i da povećaju kapacitete. Kad jednom zatraže uslugu krijumčara, ljudi više ne razmišljaju o riziku kojem su često izloženi, jer - od opasnosti ionako bježe. Prisjetio se kako se djecu mlađu od 4 godine sustavno šopa sedativima da ne bi plakali i da bi bili mirni. Roditeljima koji na to ne pristanu, jednostavno odbiju pružiti svoju uslugu. Stoga majke i očevi svjesno drogiraju vlastitu djecu koja, kako sam vidio - nerijetko spavaju i dulje od 24 sata.

U protivnom, ulozi su visoki. Kad bi grupa krenula kroz šumu, a dijete zaplače, krijumčari bi od roditelja naplatili dodatne troškove zbog propalog pokušaja prelaska granice, priča Nazeri.  Dva turska krijumčara s fantomkama na glavi, koji su prebacivali migrante preko Sredozemnog mora do Grčke naredili su Nazeru i ostalim putnicima da ne nose ni prtljagu, ni prsluke za spašavanje na brod kako bi imali više mjesta za ljude, pa su sve ostavili na kopnu.  

"Rekao je da nema potrebe da nosimo prsluke jer je put siguran, a da bi s prtljagom i prslucima bili preteški", prisjeća se mladi Afganistanac.  Na drugom mjestu, proveo je četiri sata u automobilu s  još 17 ljudi. Opasna praksa trpanja migranata u vozila nije ništa novo. Na vrhuncu europske migracijske krize u 2015. godini, njih 71 se ugušilo u hladnjači u Austriji. 

Nazeri se također našao na putu preko granice iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku na području koje zna da je bilo minirano još od zadnjeg rata.  

"Ne možete nikad biti sigurni da ćete izvući živu glavu. Oni se igraju s našim životima", rekao je. Najvažnije mjesto iz kojeg je krenuo na putovanje je trgovački centar u središtu Kabula, gdje je Golbhar Centar - veliki shopping-mall u kojem su deseci putničkih agencija i mjenjačnica.  Jednom od tih malih ureda Nazeri je uplatio 8.000 dolara.  "U te 'agencije' imamo povjerenje i mi i krijumčari", kaže on. 

Mehanizam je jednostavan. Prije bilo kakvog graničnog prijelaza, njegova bi braća poslala novac u mjenjačnicu s uputama da ga deponiraju sve dok im ne jave kome, kada i koliko da isplate. Njegova obitelj platila bi naknadu od 50 eura (59 dolara) svaki put kad bi tražila da se od deponiranog novca dio isplati određenoj osobi. Nalog u ured dali bi svaki put nakon što bi im Nazeri telefonom javio da je sretno prešao neku dionicu.  Uredu plaća i krijumčar koji dobiva novac. Ako želi isplatu, mora uredu i on platiti 50 eura, što znači da djelatnici ureda po jednoj takvoj transakciji zarade 100 eura.  

Tijekom jednog od kasnijih putovanja - koji je Nazerija vodio od Afganistana, preko Irana, Turske, Grčke, Makedonije, Srbije i BiH, zatim Hrvatske, pa Slovenije, Italije, Francuske i konačno do cilja u Njemačkoj - krijumčar ga nije odveo tako daleko kako je obećao, pa je svojoj obitelji javio da ne plaćaju.  

"Nisam platio novac jer mi je lagao", prisjeća se on. U utorak Reitano, zamjenik ravnatelja Ženevske Globalne inicijative protiv organiziranog kriminala, izjavio je da ljudi iz drugih zemalja također koriste različite neformalne financijske mehanizme. Sirijci, naprimjer, ostavljaju novac vlasnicima restorana ili hotela.  Nazeri kaže da je pronalaženje krijumčara prilično jednostavno. Upoznao ih je na preporuku bivših krijumčara, prijatelja ili u dobro poznatim gradskim kvartovima, kao što je Trg pobjede u Ateni.  "U zemljama kao što je Afganistan, gdje je migracija postala kulturni fenomen, većina ljudi će imati lak pristup krijumčaru", kaže Reitano. 

"U mnogim zemljama krijumčarenje ljudi nije kazneno djelo, to se tretira kao putnička agencija. Nije stigmatizirana i nije nesigurna", kaže on.  Mnoge europske zemlje imaju preciznu proceduru za Afganistance koji žele putovati. Njemačko veleposlanstvo u Kabulu primjerice, ne prihvaća njihove zahtjeve za vizu, pa zato svi idu u Pakistan, Dubai, Indiju ili Tursku.  Prijatelj je Nazera s prvim krijumčarom upoznao u jednom baru u Kabulu. Kad je došao do iranskog glavnog grada Teherana, preporučio je još jedan kontakt, koji ga je uzeo Nazerija na autobusnom kolodvoru i odveo ga u svoj stan.  Krijumčari bi mu često dali stan i hranu dok bi čekali priliku za prijelaz granice.  

Ponekad bi im platio stanarinu, a ponekad bi to bilo već uključeno u cijenu. Zaposlenici ili agenti koje koriste migranti izvan matičnih zemalja obično su iste nacionalnosti kao i oni. Mnogi od njih su i sami nekoć bili migranti.  "Oni sve znaju o kulturi zemlje u kojoj su, znaju njihov jezik, što djeluje kao most povjerenja za ljude koji dolaze", rekao je Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u Srbiji.  Nazeri kaže da čak poznaje i migrante koji su počeli raditi sa krijumčarima jer su ostali putem bez novaca.  "Pokušavaju i pokušavaju prijeći mnogo puta, a onda odluče i sami postati krijumčari. Vozači i vodiči koji su mi pomogli prijeći granice bili su uglavnom lokalni stanovnici i često puta tinejdžeri. Krijumčari ih koriste jer, ako ih i uhvate, maloljetnici ne dobivaju tako stroge kazne", govori mladi migrant. Kada je Nazeri stigao u Grčku, više nije imao kontakt s krijumčarima. Kako je njegovo putovanje napredovalo, bio je prisiljen slučajno odabrati regrutere koji žive među migrantima u kampovima za tražitelje azila.  Nazerijev tempo također se usporio. Trebalo mu je šest pokušaja da prođe makedonsku granicu, a zatim je zapeo u Srbiji više od godinu i pol dana, odakle nije uspio prijeći granicu s Hrvatskom iako je pokušavao 10 puta. 

Arezo Malakooti, ​​istraživačica europskih migracija i ekspertica za Afganistan koji radi i u Globalnoj inicijativi za borbu protiv međunarodnog organiziranog kriminala, kaže da migranti, ukoliko imaju novaca da plate jednom krijumčaru za putovanje od starta do cilja, obično stižu na odredište u roku nekoliko dana.  "Ako migrant plaća različite krijumčare za svaku etapu, to može porajati jako dugo. Kriminalne organizacije mijenjaju svoje poslovne modele jer ovaj posao smatraju niskorizičnim i visokoprofitabilnim", glasnogovornik Europola Jan Op Gen Oorth. Osim švercanja ljudi preko granice, ova kriminalna industrija podrazumijeva i druge prljave rabote, poput krivotvorenja dokumenata, pranje novca i slično.   Također se to podudara sa švercom droge i ostalih roba, jer je  oko 50 posto krijumčara povezano s drugim kaznenim djelima, navodi Europol. Nazeri je uhićen nakon ulaska u Sloveniju. Uspio je pobjeći iz kampa zahvaljujući krijumčaru koji ga je prebacio do Italije zahvaljujući Šengenu. 

Iz Milana je krenuo put Francuske, pa u Njemačku javnim prijevozom. Trenutačno je u logoru za migrante pored Dortmunda.  Azil će dobiti ukoliko mu povjeruju da će mu život biti ugrožen ako ga vrate u domovinu jer se zaljubio u ženu vladinog dužnosnika. Stručnjaci kažu kako je Nazerijev put vrlo sličan putovanjima milijuna migranata koji su posljednjih godina ušli u EU.   Iako je svjestan da bi njegova priča mogla utjecati na dobivanje azila, rekao je da želi rasvijetliti kriminalne aktivnosti krijumčara azila, kazao je kako želi rasvijetliti kriminalne aktivnosti krijumčara. Svjestan je i da je tek 50 posto Afganistanaca dobilo prošle godine odobrenje za azilom u Njemačkoj. 

U Njemačku je ovaj mladić stigao početkom lipnja, u prilično nezgodnom trenutku, kad upravo tema migranata radi o glavi kancelarki Angeli Merkel i njezinoj krhkoj koaliciji.  Nazeri se pita je li cijelo to njegovo putovanje bilo vrijedno truda?  "Izgubio sam sve. Novac, duh, zdravlje, pamet... I stalno sanjam šumu, policiju, krijumčare, pa zato ne mogu noću više ni spavati. Da sam znao što me čeka ne bih toliko riskirao!"

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.