Javnost u dolini Neretve koja zna što znače močvare tijekom sredine srpnja iznenadila je vijest da prostrana močvara na granici BiH i Hrvatske ponovno gori. Kažemo ponovno gori jer je već postalo uobičajeno da je svake godine zahvati veći ili manji požar. Međutim, ove je godine požar uranio, piše Večernji list BiH.
Barišu Ilića, predsjednika Ornitološkog društva "Brkata sjenica" iz Metkovića, zamolili smo za mišljenje.
Zašto je požar uranio?
- Da budem iskren, ni nama nije jasno. Obično požari budu kad završi lovna sezona, ujesen, kad počne puhati bura, tada se pali Blato. Ovaj je put moguće da je bilo iz nehaja, možda je netko spaljivao nešto što je čistio. Vatra se proširila i izgorjelo je 95 posto zaštićenog područja Prud u Hrvatskoj i gotovo sve u Bosni i Hercegovini. Blato je, kako mi kolokvijalno kažemo, gotovo pa u potpunosti izgorjelo - konstatira Bariša, pa nakon sjetnog uzdaha nastavlja: "Mi se sada nalazimo kod crkve u Vidu i promatramo područje, samo, kako mi kažemo, zakrpe se vide u šaši, mali dijelovi koji nisu izgorjeli, sve gotovo, sve je izgorjelo. Mislim da je to oko 80 do 100 hektara opožarene površine Blata, odnosno močvare."
Kad pogledamo močvaru, za manje od mjesec dana ona se zazelenjela, trska se regenerirala brzo, što se sve krije iza toga?
- Najveći problem kod paljevine tršćaka jesu flora i fauna općenito – ptice, biljke, leptiri…, sve je do temelja stradalo u ovom požaru. Ptice su bile usred gniježđenja, imale su svoja gnijezda, mlade, imale su jaja, sve je to stradalo, sve je izgorjelo. To je katastrofa za floru i faunu. Imamo mi tu zaštićenih biljaka, zaštićenih životinja, koje su također stradale u ovom požaru. Još jedna napomena: izgorene površine koje sada promatramo sljedeće dvije do tri godine neće biti dom za gniježđenje pojedinih vrsta ptica kao što su tri vrste štijoki: mala štijoka, siva štijoka, riđa štijoka. Neće biti dom bukavcu, čija je najbrojnija gnijezdeća populacija u dolini Neretve, neće ni za brkatu sjenicu. To su ptice koje žive u starim tršćacima, gdje je stari tršćak pao po vodi, gdje one hodaju po starom tršćaku i hrane se, traže kukce, ličinke... Znači, ptice se gnijezde u starim tršćacima, njih ne zanima novi tršćak. A što se tršćaka tiče, on se vrlo brzo regenerira, ozeleni, ali problem je što se događa s biljnim i životinjskim svijetom.
Dakle, živom svijetu u močvari za život treba stari tršćak?
- Tako je, one mogu živjeti, ali se ne mogu razmnožavati. Oštećene su jednim dijelom i u preživljavanju u takvu tršćaku, ali ne mogu se razmnožavati u novim tršćacima.
Ovo je kotlina između brda, što je bilo sa živim svijetom u vrijeme požara?
- Ptice koje još nisu mogle letjeti, znači, mlade ptice - poletarci, nisu mogle pobjeći, njih je požar uhvatio. Odrasle ptice mogle su pobjeći na drugu stranu koja nije gorjela, u tršćake prema moru u Hrvatskoj, a sve ono što nije moglo letjeti, stradalo je!
Zanimljivo, Prud je zaštićen ihtiološko-ornitološki rezervat uz rječicu Norin koja vijuga kroz Blato od 1965. godine, a od 1993. godine je i na Ramsarskom popisu močvara i dio mreže Natura 2000. Za dio koji pripada BiH na tom planu nije ništa učinjeno!?
- Koliko znam, u BiH nisu poduzimani nikakvi koraci po pitanju zaštite, a bilo bi dobro. Imate ornitološki park u Hutovu, koji također ponekad gori. Srećom, u posljednje tri, četiri godine stanje se stabiliziralo, možda su neke male površine gorjele. Uglavnom, mogao bi se i ovaj dio zaštititi, jer kad mi gledamo ove površine, granica ih jest podijelila, ali prirodno je Neretva jedna cjelina. Ptice ne znaju gdje je granica. Znači, imamo jednak problem, i Hrvatska i BiH. Bilo bi dobro da se napokon i u vas zaštiti ovo područje na nekoj razini te da se posebno pazi na ova područja koja su zaštićena u nas i koja bi trebalo zaštititi u vas. To znači bolji videonadzor pod broj jedan, što više edukacije, da ljudi znaju jer neki ne znaju. Normalno je da ima ljudi koji znaju i pale iz obijesti ili bolesti, kako neki znaju reći, ali ima onih koji ne znaju, treba ih educirati. To su dvije stvari koje bi trebalo odraditi i u vas… - naglašava gospodin Ilić, a mi dodajemo da je drugi požar početkom kolovoza "dokusurio" sve što je od bh. dijela ostalo.
E, što se tiče nas, Branko Ćopić se o tome izrazio na sebi svojstven način – ubi nas priča!