Na prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji 25. listopada za Studentsku listu glasalo bi 44,5 posto, a listu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), koju nosi donedavni srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, podržalo bi 42,7 posto birača, pokazuje istraživanje objavljeno u utorak.
Istraživanje je od 25. rujna do 5. listopada u telefonskoj anketi na reprezentativnom uzorku od 1050 ispitanika provela Nova srpska politička misao (NSPM), beogradski politički časopis za političku teoriju i društvena istraživanja, a rezultati su objavljeni na mrežnoj stranci NSPM-a.
Najveći broj ispitanika - njih 79,8 posto, reklo je da će izići na izbore, sa "vjerojatno" je odgovorilo 13,3 posto, dva posto nije sigurno da će sudjelovati na izborima, a njih 3,2 posto "sigurno neće", dok 1,7 posto nije odgovorilo ili nema jasan stav o tome.
Na pitanje za koju izbornu listu bi glasali kada bi izbori bili idućeg tjedna, 44,6 posto opredijeljenih svoj glas dalo bi "Studentskoj listi- Studenti pobjeđuju", dok 42,7 posto podržava listu SNS-a "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Sve ostale liste, isključujući manjinske, prema istraživanju NSPM-a, trenutno su ispod izbornog praga od tri posto - pa bi Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića dobila 2,9 posto glasova, oporbena kolaicijska lista Europska Srbija 2,7 posto, konzervativno-desna koalicija Autentična desnica 2,5 posto, a ostale liste dva posto.
Ti rezultati potvrđuju dosadašnje ocjene brojnih analitičara da se unutar biračkog tijela stvara referendumska atmosfera nakon 14-godišnje vlasti SNS-a i da će ključni akteri biti Studentska lista i lista vladajući naprednjaka.
Istodobno, procjene su da bi velika izlaznost trebala ići u korist liste studentskog pokreta, jer SNS navodno ima svojih 1,2 do 1,5 milijuna glasača.
Upadljiv je, međutim, izuzetno veliki broj ljudi koji ne znaju ili neće da reći za koga će glasati, a njih je čak 18,3 posto.
Urednik NSPM-a Đorđe Vukadinović navodi da je riječ o redovnom jesenskom istraživanju političkog javnog mišljenja, a ne "anticipiranju" ili projekciji izbornih rezultata.
Što tiče se konkretnih rezultata, Vukadinović kaže kako i oni ukazuju na polariziranu atmosferu.
Dosadašnii tijek kampanje, uskraćivanje mogućnosti tisućama ljudi u dijaspori da glasaju, te izborne procedure koje nisu prošle neophodne reforme već dugo bude sumnju da će glasanje biti popraćeno mogućim manipulacijama i zloporabama. Spominje se i postojanje desetaka tisuća tzv. "fantomskih" birača.
Sumnje, među ostalim, ponajprije proizlaze iz činjenice da je jedinstveni birački spisak u Srbiji službeno zaključen s ukupnim brojem od 6.450.523 birača, nasuprot podatku da Srbija, prema popisu iz listopada 2022. godine, ima 6.647.003 stanovnika. Ta razlika ukazuje da je u Srbiji samo 196.480 stanovnika koji kao mlađi od 18 godina ne mogu imati pravo glasa.