U povodu 29. rujna, Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane (IDAFLW - International Day of Awareness of FLW), koji je proglasila Opća skupština UN-a usvajanjem Rezolucije 74/2029 19. prosinca 2019. godine s ciljem podizanja svijesti i poticanja zajedničkog djelovanja na smanjenju gubitaka i rasipanja hrane (FLW), ovogodišnja tema obilježavanja bit će “Transformativni potencijal smanjenja gubitaka i rasipanja hrane“.
Kako navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, rješavanje problema gubitaka i rasipanja hrane (FLW) može donijeti trostruku korist: unaprijediti prehrambenu sigurnost i kvalitetu prehrane, smanjiti pritisak na prirodne resurse i emisije stakleničkih plinova te povećati produktivnost i potaknuti ekonomski rast.
Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ugrađeno je u ciljeve održivog razvoja UN-a (SDG), uključujući SDG 12, koji ima za cilj osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje. U okviru ovog cilja do 2030. godine nastoji se prepoloviti količina otpada od hrane po glavi stanovnika na globalnoj razini, na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te smanjiti gubitke hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca.
S obzirom na to da se očekuje da će svjetska populacija do 2050. godine porasti na 9,7 milijardi ljudi (UNDESA, 2024.), osiguravanje svijeta u kojem vlada prehrambena sigurnost, gdje sadašnje i buduće generacije imaju pristup dovoljnim količinama hrane, zahtijeva nove načine suradnje kako bi se unaprijedila održivost i otpornost poljoprivredno-prehrambenih sustava diljem svijeta, navode iz ZJZ-a FBiH te su objavili i globalne podatke o gubitku i bacanju hrane, a prema najnovijim procjenama, oko 13% proizvedene hrane na globalnoj razini izgubi se nakon žetve, a prije nego što dospije na police maloprodajnih objekata (FAO, 2019).
Nedavno ažurirane procjene pokazuju da se 19% hrane dostupne potrošačima – što odgovara količini od 1,05 milijardi tona – baca ili propada na maloprodajnoj razini, u objektima koji pružaju usluge pripreme i posluživanja hrane ili u kućanstvima. To predstavlja gotovo petinu ukupne količine hrane koja dospije do kraja lanca opskrbe (UNEP, 2024.).
Zapanjujućih 60% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 28% u sektoru usluga hrane, dok 12% nastaje na razini maloprodaje (UNEP, 2024.). Dok se velike količine hrane gube i bacaju, procjenjuje se da je jedna od 13 osoba diljem svijeta bila suočena s glađu u 2025. godini, što predstavlja između 608 i 696 milijuna ljudi (FAO, 2026). Hrana koja se izgubi ili baci mogla bi godišnje nahraniti 1,26 milijardi ljudi (FAO, 2019). Otpad od hrane dovodi do bacanja hrane u vrijednosti većoj od jedan bilijun američkih dolara svake godine (UNEP, 2024).
Poruke Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane
Svaka aktivnost usmjerena na smanjenje gubitaka i rasipanja hrane je važna! Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ključno je za maksimalno iskorištavanje proizvedene hrane, borbu protiv prehrambene nesigurnosti, omogućavanje zdravije prehrane, smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG), očuvanje biodiverziteta i učinkovitije korištenje resursa, čime se doprinosi stvaranju održivijeg, pravednijeg svijeta u kojem je osigurana prehrambena sigurnost. Prikupljanje pouzdanih podataka i naučnih dokaza od ključne je važnosti za kreiranje politika i usmjeravanje ulaganja koja podržavaju odgovarajuće mjere i inovacije prilagođene konkretnom kontekstu, s ciljem smanjenja gubitaka i rasipanja hrane.
Osnaživanje potrošača kroz edukaciju i kampanje podizanja svijesti značajno je za promjenu ponašanja i smanjenje količine hrane koja se baca u kućanstvima. U tom smislu važnu ulogu mogu imati i subjekti iz prehrambenog sektora. Za uspješno suočavanje sa složenim izazovom smanjenja gubitaka i rasipanja hrane nužni su kako individualno djelovanje potrošača tako i suradnja svih aktera duž prehrambenog lanca, uz podršku odgovarajućih politika i mjera.
Poruke za kućanstva
Planirajte kupovinu hrane i pripremu obroka, kupujte promišljeno i pravilno skladištite hranu kako biste očuvali njezinu kvalitetu i produljili rok trajanja.
Obratite pozornost na oznaku „upotrijebiti do“ na ambalaži hrane, posebno prilikom kupovine lako kvarljivih namirnica.
Odmjeravajte veličine porcija prilikom pripreme obroka te sačuvajte, podijelite ili donirajte višak hrane.
Sudjelujte u aktivnostima zajednice usmjerenim na spašavanje viška hrane i podržite njezinu redistribuciju.
Ako možete, kompostirajte otpad od hrane ili istražite mogućnosti lokalnog prikupljanja otpada od hrane.
Vrijeme je da svi hitno djelujemo kako bismo proširili i ojačali napore usmjerene na smanjenje gubitaka i rasipanja hrane te osigurali prehrambenu sigurnost, kako danas tako i za buduće generacije, navode iz ZJZ-a FBiH u povodu Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane.