Između 402 i 433 milijuna slučajeva akutnog trovanja pesticidima među poljoprivrednicima i sezonskim radnicima u poljoprivredi zabilježi se diljem svijeta svake godine, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health, piše Euronews.
Istraživači procjenjuju da je godišnje pogođeno oko 46 posto svjetske poljoprivredne populacije. Prema njihovim podacima, u svijetu danas živi približno 934 milijuna poljoprivrednika.
Unatoč desetljećima međunarodnih nastojanja da se smanji štetan utjecaj pesticida, njihova se uporaba povećava. Globalna godišnja potrošnja od 1990. godine udvostručila se i dosegnula 3,8 milijuna tona u 2023. godini.
"Ne možemo više prihvaćati da su ljudi koji rade na poljima i uzgajaju našu hranu izloženi štetnim pesticidima i da zbog toga obolijevaju", izjavila je Susan Haffmans iz organizacije Pesticide Action Network (PAN) Germany, koja je naručila istraživanje.
Najveće stope trovanja zabilježene su u južnoj Aziji, a slijede jugoistočna Azija i istočna Afrika. Najvišu nacionalnu stopu ima Burkina Faso, gdje je, prema procjenama, pesticidima svake godine otrovano gotovo 84 posto poljoprivrednika.
Europa je jedina velika svjetska regija u kojoj je potrošnja pesticida od 1990. godine smanjena. Autori studije to povezuju sa strožim regulatornim mjerama, prenosi agroklub.ba.
Iako su zahvaljujući tim mjerama procijenjeni godišnji smrtni slučajevi vrlo niski, od samo dva u zapadnoj Europi do oko 60 u istočnoj Europi, problem akutnih trovanja koja ne završavaju smrtnim ishodom i dalje je velik.
Najviše je pogođena južna Europa, gdje se procjenjuje da oko 32 posto poljoprivrednika godišnje doživi trovanje, što predstavlja više od 1,5 milijuna slučajeva. U zapadnoj i istočnoj Europi udio je znatno manji i iznosi oko šest posto.
Istraživači upozoravaju da su podaci za istočnu Europu posebno ograničeni. U analizi je trenutačno zastupljena samo Mađarska, pa bi stvarni razmjeri problema u toj regiji mogli biti veći nego što pokazuju dostupne procjene.
Autori zato pozivaju na hitno djelovanje na međunarodnoj, nacionalnoj i istraživačkoj razini. Među preporukama su bolji sustavi praćenja trovanja, kvalitetnija edukacija stručnjaka koji rade s pesticidima te provedba cilja Ujedinjenih naroda da se do 2035. godine postupno izbace iz uporabe najopasniji pesticidi.
Problem dodatno otežava nedovoljno prijavljivanje slučajeva. Mnogi poljoprivrednici nemaju odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi, dok zdravstvenim djelatnicima ponekad nedostaje obuka za prepoznavanje i evidentiranje trovanja pesticidima.
Sheila Willis iz britanskog ogranka PAN-a upozorava da je poljoprivrednicima potrebno omogućiti pristup sigurnijim alternativama, kako bi se zaštitilo njihovo zdravlje, ali i zdravlje njihovih obitelji.
Što se, primjerice, tiče Hrvatske, prema podacima Centra za kontrolu otrovanja koji djeluje pri Institutu za medicinska istraživanja, u 2022. godini Centar je zaprimio pozive oko 3078 slučajeva otrovanja i sumnji na otrovanje u RH. Najzastupljenije tvari koje su uzrokovale trovanje bili su lijekovi (38%) i kućne kemikalije (37%). Najčešći put unosa otrova bio je ingestijom (82% od ukupnog broja otrovanja s poznatim uzrokom), a onda inhalacijom odnosno udisanjem.
Što se tiče trovanja pesticidima, zabilježeno je ukupno 75 slučajeva otrovanja u istoj godini, a od toga 24 dojenčadi i predškolske djece, te troje školske djece. Nažalost, podaci o načinu trovanja i aktivnim tvarima nisu javno dostupni.
U 2021. godini zabilježeno je 2785 slučajeva trovanja i sumnji na trovanje. Otrovanja kućnim kemikalijama te godine su bila najzastupljenija. Pesticidi su bili uzrok trovanja u 80 slučajeva, a zabilježena je veća učestalost tijekom proljeća i ljeta kada se i najviše apliciraju.
Oni koji su prouzročili težu kliničku sliku, bili su insekticidi s aktivnom tvari organofosfata i herbicidi s aktivnom tvari glifosat. Zabilježen je i jedan smrtni ishod u odrasle osobe nakon ingestije pesticida koji je sadržavao karbofuran. U 82% svih slučajeva put unosa je bila ingestija..., navodi, među ostalim, agroklub.ba.