Bosna i Hercegovina nalazi se na listi europskih zemalja s najvećim udjelom odrasle populacije oboljele od dijabetesa. Infografika koju je izradio Pixsell prikazuje 10 europskih država s najvećim udjelom odrasle populacije oboljele od dijabetesa. BiH se nalazi na šestom mjestu, Hrvatska je na trećem mjestu, a ispred nje su samo Turska i Portugal. Najmanji udio oboljelih među prikazanim državama bilježi Malta, piše Večernji list BiH.
"Tihi" dio epidemije
Dijabetes je jedan od sve većih zdravstvenih problema u BiH, a broj ljudi koji žive s ovom bolešću posljednjih desetljeća značajno je porastao. Prema najnovijim procjenama Međunarodne dijabetičke federacije (IDF), u BiH je 2024. oko 316.400 odraslih osoba u dobi od 20 do 79 godina imalo dijabetes. To odgovara prevalenciji od 12,9% odrasle populacije. Još je zabrinjavajuće da se procjenjuje kako oko 33,5% oboljelih, odnosno približno 106.000 ljudi, nije ni dijagnosticirano. Podaci pokazuju koliko se problem povećao. Prema istoj metodologiji IDF-a, 2011. u BiH je bilo procijenjeno 264.900 odraslih osoba s dijabetesom, dok je 2024. taj broj dosegnuo 316.400. Riječ je o povećanju od gotovo 52.000 ljudi, odnosno oko 19,5%.
Brojke iz zdravstvenih registara dodatno pokazuju razmjere problema, iako ih nije moguće jednostavno zbrojiti s međunarodnim procjenama jer se radi o različitim metodologijama. U FBiH u 2024. registrirano je 75.507 oboljelih od dijabetesa, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Dijabetes je tako ostao na trećem mjestu među registriranim kroničnim nezaraznim bolestima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Godinu prije, u 2023., bilo je registrirano čak 90.904 oboljelih, uz stopu od 423 na 10.000 stanovnika. Pad registriranog broja u FBiH između 2023. i 2024. ne treba tumačiti kao stvarni pad broja osoba koje imaju dijabetes. Riječ je o zdravstvenim evidencijama koje ovise o načinu registriranja i obuhvatu zdravstvene zaštite. Upravo zato međunarodne procjene daju znatno širu sliku. U RS-u stručnjaci su tijekom 2024. procijenili da od dijabetesa boluje oko 70.000 ljudi. Predsjednica Udruge endokrinologa i dijabetologa RS-a tada je upozorila i na veliki broj nedijagnosticiranih pacijenata, navodeći da na jednog dijagnosticiranog dolazi približno jedan koji ne zna da ima bolest.
Ni Distrikt Brčko nije izvan ovog trenda. Prema podacima Udruge dijabetičara, na području Distrikta procjenjuje se oko 12.000 oboljelih, a već ranije je upozoreno i na zabrinjavajuću pojavu dijabetesa tipa 2 među djecom i mladima. Iako se podaci iz entitetskih registara i procjene međunarodnih organizacija razlikuju, zajednički zaključak je jasan – dijabetes predstavlja veliki i rastući javnozdravstveni problem u BiH. Međunarodna procjena od 316.400 odraslih osoba ne obuhvaća samo one koji su evidentirani u zdravstvenim ustanovama nego uključuje i procijenjeni broj nedijagnosticiranih slučajeva. Posebno zabrinjava upravo "tihi" dio epidemije. Dijabetes tipa 2 može godinama prolaziti bez izraženih simptoma, dok povišena razina šećera u krvi postupno oštećuje krvne žile i organe. Posljedice mogu biti bolesti srca i krvnih žila, oštećenje bubrega, gubitak vida, oštećenje živaca i amputacije.
Brojne posljedice
Zavod za javno zdravstvo FBiH upozorava da su komplikacije dijabetesa povezane s krvnim žilama srca, mozga, bubrega, očiju i ekstremiteta. Najveći dio tereta čini dijabetes tipa 2, čiji je nastanak povezan s nizom čimbenika rizika, među kojima su prekomjerna tjelesna težina, nedovoljna tjelesna aktivnost, nezdrava prehrana, dob i nasljedna sklonost. U RS-u stručnjaci su ranije procijenili da oko 90 posto oboljelih ima upravo tip 2. Problem nije samo u broju oboljelih nego i u kasnom otkrivanju bolesti. Ako se procjena IDF-a o trećini nedijagnosticiranih primijeni na BiH, više od 100.000 odraslih osoba moglo bi imati dijabetes, a da toga nisu svjesne. To znači da dio ljudi liječniku dolazi tek nakon pojave komplikacija ili kada se bolest otkrije tijekom sistematskog ili drugog pregleda.
Podaci također pokazuju da BiH po učestalosti dijabetesa ima ozbiljan problem i u usporedbi s drugim europskim državama. Prema IDF-u, dobno standardizirana prevalencija dijabetesa u BiH iznosi 10,3 posto, dok je ukupna prevalencija među odraslima od 20 do 79 godina procijenjena na 12,9 posto. Zdravstveni stručnjaci zato sve više naglašavaju važnost prevencije i ranog otkrivanja. Kontrola tjelesne težine, redovita tjelesna aktivnost, pravilnija prehrana i povremena kontrola šećera u krvi posebno su važni za osobe koje imaju povećan rizik. Jednostavna krvna pretraga može otkriti poremećaj mnogo prije nego što se pojave ozbiljne posljedice. Dijabetes se zato više ne može promatrati samo kao bolest pojedinca. Brojke pokazuju da je riječ o problemu koji opterećuje cijeli zdravstveni sustav. A činjenica da velik dio oboljelih još nije dijagnosticiran znači da bi stvarni razmjeri problema u BiH mogli biti još veći od onoga što pokazuju službeni registri.