Tragičan događaj u Zoološkom vrtu u Zagrebu, gdje je mužjak lava ubio lavicu samo nekoliko dana nakon njihovog dolaska iz različitih zooloških vrtova, ponovno je otvorio pitanja o držanju velikih životinja u zatočeništvu, njihovoj prilagodbi i odnosu ljudi prema divljim životinjama. Profesor zoologije Igor Trbojević rekao je u Novom danu na N1 da bi bilo neprofesionalno donositi zaključke o uzrocima tragedije unaprijed, naglašavajući da bi konačnu riječ trebali dati stručnjaci nakon što se završi istraga.
"Ne postoji međunarodno propisano razdoblje prilagodbe"
Govoreći o slučaju iz Zagreba, Trbojević je istaknuo da sama duljina razdoblja prilagodbe nije odlučujući faktor. „Bilo bi neprofesionalno unaprijed tvrditi je li došlo do stručne pogreške ili je uopće nije bilo. Ono što mogu reći, na temelju poznate zoološke prakse, jest da mi nije poznato znanstveno utvrđeno i međunarodno propisano minimalno razdoblje prilagodbe. Iz medija znamo da je postojalo razdoblje prilagodbe. Međutim, odluka se ne donosi na temelju broja dana koje su životinje provele u prilagodbi, već se procjena temelji na ponašanju životinja tijekom procesa upoznavanja i prilagodbe“, rekao je Trbojević.
Podsjetio je da se gotovo identičan slučaj dogodio 2022. godine u zoološkom vrtu u Birminghamu u Sjedinjenim Američkim Državama.
„Situacija je bila gotovo identična - mužjak je ubio ženku, iako su nekoliko mjeseci bili u procesu prilagodbe i upoznavanja. Zato se ovdje ne može baš reći je li razdoblje prilagodbe bilo prekratko, jer nema unaprijed određenog vremena koliko dugo bilo kakva prilagodba mora trajati. Ponekad traje nekoliko tjedana, ponekad nekoliko mjeseci, a ponekad se životinje jednostavno nikada ne mogu prilagoditi jedna drugoj“, rekao je.
Naglasio je da nas ovakvi događaji podsjećaju da rad s velikim mesožderima uvijek nosi određeni rizik.
„Ključno je da svaki korak bude utemeljen na stručnim procjenama, iskustvu i međunarodnim standardima dobrobiti životinja, a konačne odluke treba donositi tek nakon potpune stručne istrage“, dodao je.
Zoološki vrtovi ne mogu zamijeniti prirodu
Komentirajući sve češće rasprave o opravdanosti zooloških vrtova, Trbojević smatra da odgovor nije jednostavan.
„Moderni zoološki vrtovi danas više nisu zamišljeni kao mjesta gdje ljudi dolaze samo promatrati životinje. Njihova osnovna uloga je očuvanje ugroženih vrsta, znanstveno istraživanje, edukacija javnosti i sudjelovanje u međunarodnim programima. S druge strane, moramo biti svjesni da nijedan zoološki vrt, ma koliko moderan bio, ne može u potpunosti zamijeniti prirodno stanište“, rekao je.
Podsjetio je da veliki mesožderi u prirodi koriste goleme teritorije veličine desetaka, pa čak i stotina četvornih kilometara.
„Nijedna nastamba ne može pružiti takav prostor niti svu složenost prirodnog okoliša. Zato je dobrobit životinja danas postala središnje pitanje moderne zoologije. Moderni zoološki vrtovi ulažu velike napore kako bi životinjama osigurali takozvano obogaćivanje okoliša kroz različite načine hranjenja, traženja hrane i drugih aktivnosti koje simuliraju prirodno ponašanje. Cilj nije samo da životinja bude zdrava, već i da može prikazati što više svog prirodnog repertoara ponašanja“, rekao je Trbojević.
„Ljudi se više boje velikih zvijeri nego što za to postoji pravi razlog“
Govoreći o susretima s medvjedima, vukovima i drugim divljim životinjama tijekom ljeta, Trbojević je rekao da većina velikih životinja zapravo izbjegava ljude.
„Važno je reći da se ljudi puno više boje velikih zvijeri nego što za to zaista postoji razlog. Medvjedi, vukovi i risovi u većini slučajeva izbjegavaju ljude i učinit će sve da uopće izbjegnu susret. Većina ljudi koji žive u prirodi nikada ih neće ni vidjeti, iako su vrlo često vrlo blizu jedni drugima“, rekao je.
Objasnio je da se tijekom ljeta neke životinje približavaju naseljima prvenstveno u potrazi za vodom i hranom.
„Velike životinje ne dolaze u naselja jer su izgubile strah od ljudi. Dolaze zbog svojih prirodnih, bioloških i fizioloških potreba. S druge strane, ako im je lako dostupan sekundarni izvor hrane - ako ljudi ostavljaju smeće, otvorene kontejnere, ostatke hrane ili ako voćnjaci i stoka nisu adekvatno zaštićeni - onda mi zapravo sami pozivamo te životinje da dođu blizu naselja. Drugim riječima, često nesvjesno prilagođavamo njihovo ponašanje“, upozorio je.
Što učiniti ako sretnete medvjeda ili vuka?
Trbojević kaže da je pri susretu s vukom najvažnije ostati miran. „Vuk je izuzetno plašljiva životinja i učinit će sve da izbjegne susret s osobom. Potvrđeni napadi zdravih divljih vukova na ljude u Europi i svijetu izuzetno su rijetki. Ako ga ipak vidite u prirodi, dovoljno je ostati miran, ustati, ne pokušavati mu se približiti i ostaviti dovoljno prostora da se udalji. U većini slučajeva, vuk će prvi napustiti mjesto susreta“, rekao je.
Kad je riječ o medvjedu, naglašava da ne postoji univerzalno pravilo.