Nemamo već dugo fer i korektne izbore, ni 2010. ni 2014. a očito ni 2018. ako promatramo odluku Europskog suda za ljudska prava, izjavila je Lidija Korać, bivša članica Središnjeg izbornog povjerenstva BiH i bivša dužnosnica SDP BiH za N1 televiziju.
Korać smatra da je primarno uskladiti Izborni zakon sa odlukom Ustavnog suda BiH.
"To je doista moguće. Pitanje treba vratitit u okvire struke, iako se politika ne može isključiti. Sve što imamo priliku čuti posljednjih dana, malo se ljudi bavilo analizom odluke Ustavnog suda. Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće, slagali se s njima ili ne. Ustav BiH kaže da je BiH slobodna, demokratska država koja funkcionira temeljem demokratskih izbora. Ovo što imamo nisu ni demokratski ni slobodni ni fer izbori", smatra Korać.
Ona ističe da izbori mogu biti održani, ali da se ne mogu implementirati rezultati za izvršnu vlast u FBiH ako se ovo pitanje ne riješi.
"Bit će moguće samo ako se prati što je rekao Ustavni sud, a i Venecijanska komisija je dala svoje mišljenje.", pojasnila je Korać koja smatra da svako rješenje zahtjeva promjenu Ustava FBiH.
"Ustavni sud je rekao da Dom naroda nije dom županija, već Dom naroda. To je odluka Ustavnog suda. Ako hoćemo da budemo pravna država, da slijedimo put ka EU, moramo uvažvati ono što nam je najviša instanca u zemlji rekla. Mene ne zanima ide li to na ruku HDZ-u, SDP-u ili bilo kojoj političkoj opciji. Dom naroda treba povećati sa 58 na veći broj i kroz to povećanje omogućiti tzv. pozitivnu diskriminaciju za narode u onim županijama gdje nezadovoljavaju ustavni princip i odluku Ustavnog suda da budu birani s obzirom na veličinu naroda sa popisa iz 1991. ili 2013. godine. S obzirom na stav Ustavnog suda da se radi o Domu narodu, ovaj Dom je izgubio kapacitet da je dom građana. On ne može imati puni zakonodavni kapacitet kakav sada ima. On bi trebao biti ono što jeste, a to je zaštita vitalnog nacionalnog interesa jer je on i dom veta", govori Korać.
Višesatni pregovori u rezidenciji Lars-Gunnara Wigemarka samo su posljednji u nizu takvih sastanaka održanih posljednih mjeseci. Kako je potvrđeno, na stolu je bilo nekoliko prijedloga međunarodne zajednice u vezi s popunjavanjem Doma naroda Federacije. Među njima i onaj o formiranju takozvanog super-kluba, koji bi činili svi izabrani zastupnici iz županija. Bošnjački zastupnici bi, prema tom prijedlogu, birali 17 bošnjačkih izaslanika u Dom naroda, hrvatski hrvatske izaslanike, srpski izaslanike iz reda srpskog naroda, i "ostali" one iz reda nekonstitutivnih naroda.
"Mislim da se tu radi o elektorskom sustavu. Elektorat bi birao po 17 zastupnika iz svakog naroda i sedam iz reda ostalih. Moguće je i to. Ali i rješenje koje je ponudio visoki predstavnik, da svaka županija sa 1 posto od ukupnog broja stanovnika daje jednog izaslanika u Dom naroda. Sve ovisi o političkoj volji", smatra Korać.
Ona ističe da ova odluka, odnosno princip konstitutivnosti, se ne može primjeniti kada je riječ o pitanju članova Presjedništva BiH.
"Ako se raspišu izbori mi ćemo doći u debelu ustavnu krizu jer nećemo moći formirati Dom naroda, nećemo imati Vladu FBiH, predsjednika i potredsjednike. Rezultati izbora će se moći primjeniti za Republiku Srpsku, deset županijskih skupština i Zastupnički dom FBiH i Parlamentarne skupštine BiH. Prvi put nakon prvih izbora 1996. godine da se neće implementirati izborni rezultati ako se ovo ne riješi."
Korać smatra da bi problem mogao biti vrlo brzo riješen kada bi struka sjela i rješavala stvari.
"SIP sada raspisuje izbore 150 dana ranije. Imamo dugačke rokove i to treba skraćivati, jer to nema niti u jednoj europskoj zemlji da se izbori raspišu gotovo 5 mjeseci ranije. Parlamentarna skupština treba skratiti rokove jer ima dovoljno vremena da SIP utvrdi sve što je potrebno i ako postoji i minimum naznaka da bi se mogli dogovoriti da se ostavi prostora još dva mjeseca prostora da se pronađe rješenje", izjavila je Korać.
Korać je poručila da se politika ne može unijeti u odluku Ustavnog suda.