Zatamnjena stakla na automobilima sve su popularnija među vozačima u Bosni i Hercegovini. No, znate li da pravila o njihovoj uporabi nisu jednaka u svim europskim državama. Upravo zbog tih razlika vozači koji automobilom putuju prema Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji ili Njemačkoj mogu se suočiti s dodatnim policijskim kontrolama. Posebno je zanimljivo da određeni način zatamnjivanja prednjih bočnih stakala može biti dopušten u Bosni i Hercegovini, dok hrvatski propisi za vozila na koja se primjenjuju domaći tehnički zahtjevi predviđaju znatno strože ograničenje, piše GPMaljevac.com.
Prema propisima Bosne i Hercegovine, naknadno zatamnjivanje vjetrobranskog stakla nije dopušteno. Međutim, prednja bočna stakla u ravnini vozača i suvozača mogu se dodatno zatamniti homologiranim folijama pod uvjetom da ukupna propusnost svjetlosti nakon postavljanja folije iznosi najmanje 70 posto.
To znači da nije dovoljno promatrati samo podatak o zatamnjenju folije. Važna je ukupna propusnost svjetlosti kroz staklo i foliju zajedno. Ako je tvorničko staklo već blago zatamnjeno, dodatno postavljanje folije može smanjiti propusnost ispod dopuštene granice.
Za zadnja bočna stakla i zadnje staklo u Bosni i Hercegovini dopušteno je znatno veće zatamnjenje, uključujući i zatamnjenje bez ograničenja propusnosti svjetlosti, pod uvjetom da su ispunjeni drugi tehnički zahtjevi, među kojima je postojanje najmanje dvaju vanjskih retrovizora.
Osim stupnja zatamnjenja, propisana je i odgovarajuća dokumentacija. Folije moraju imati odgovarajuće homologacijske oznake, a nakon ugradnje potrebna je potvrda ovlaštenog servisa s podacima o foliji i njezinim tehničkim karakteristikama.
Prema informacijama BIHAMK-a, od 1. lipnja 2023. godine na vozilima registriranim u Bosni i Hercegovini ne mogu se koristiti naknadno postavljene folije koje ne ispunjavaju propisane uvjete.
U Hrvatskoj je situacija drukčija. Naime, čl. 56. Pravilnika o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama propisuje da se vjetrobransko i bočna stakla u ravnini vozača ne smiju dodatno zatamnjivati. Iznimka je predviđen za policijska vozila.
Zbog toga naknadno postavljena folija koja je na prednjim bočnim staklima dopuštena u BiH ne mora zadovoljavati tehničke zahtjeve koji se u Hrvatskoj primjenjuju na domaća vozila.
Ipak, za automobile registrirane u Bosni i Hercegovini važna je dodatna pravna okolnost.
Naime, čl. 237.Zakona o sigurnosti prometa na cestama RH predviđa da vozila registrirana u inozemstvu mogu sudjelovati u prometu u Hrvatskoj ako imaju ispravne uređaje i opremu propisanu međunarodnom konvencijom o cestovnom prometu, uz posebne zahtjeve koji se odnose na dimenzije, masu i osovinsko opterećenje.
Prema tome, nije pravilno tvrditi da će svaki automobil s bosanskohercegovačkim registarskim oznakama automatski biti kažnjen u Hrvatskoj samo zato što na prednjim bočnim staklima ima folije koje su zakonito ugrađene u BiH.
Prilikom kontrole potrebno je uzeti u obzir državu registracije, tehničke karakteristike vozila, međunarodne propise i konkretne okolnosti. Istovremeno, činjenica da automobil ima važeću registraciju u BiH ne daje vozaču neograničeno pravo korištenja opreme koja ugrožava sigurnost prometa.
Policijski službenici mogu provjeravati tehničku ispravnost vozila, posebno ako postoji sumnja da zatamnjena stakla ozbiljno ograničavaju preglednost. Ako se utvrdi tehnička neispravnost koja predstavlja opasnost za promet, moguće su zakonom predviđene mjere, uključujući upućivanje vozila na odgovarajući pregled.
Treba razlikovati tvornički zatamnjena stakla od naknadno postavljenih folija. Tvorničko staklo koje je proizvođač ugradio u skladu s homologacijskim zahtjevima nije isto što i naknadna preinaka staklene površine.
Vozači koji redovito putuju između BiH i europskih država trebaju obratiti pozornost i na dokumentaciju za ugrađene folije. Potvrda servisa, homologacijska oznaka i podatak o propusnosti svjetlosti mogu biti važni prilikom eventualne provjere, ali sami po sebi ne predstavljaju jamstvo da je svaka preinaka dopuštena u svim državama, piše GPMaljevac.com.