O duljini sukoba na Bliskom istoku, ali i procjeni geopolitičkog rizika, koji u značajnoj mjeri diktira tempo i dinamiku kretanja cijena, ovisi i odgovor na ključno pitanje u kojoj će mjeri i koliko dugo rasti cijene sirove nafte, a onda posljedično i goriva koje plaćamo na benzinskim crpkama. Za Bosnu i Hercegovinu u ovom bi trenutku od suštinskog značaja bilo procijeniti ne samo rizike koje donosi nastavak rata već i mogućnosti pomoći stanovništvu kroz nekoliko dostupnih mehanizama, a koji ne ruše načelo slobodnog tržišta.
Preporuke za vlasti
Doc. dr. Faruk Hadžić, predavač na Sveučilištu SSST i makroekonomski analitičar, u razgovoru za Večernji list ističe kako vlasti u BiH imaju na raspolaganju mjere koje mogu realizirati u kratkom i srednjem roku. Ako bi došlo do značajnijeg rasta cijena goriva, to bi prijetilo povratku značajnijih inflacijskih udara, što je posljedica ne samo izravnog poskupljenja goriva već i rasta cijena uvoznih proizvoda gledajući kroz troškove transporta, ali i ugrožene lance opskrbe. U kratkom roku vlasti bi kao rješenja koja će smanjiti udar na potrošače mogle privremeno suspendirati trošarine na gorivo, i to, primjerice, na mjesec dana, s tim da bi se ostavila mogućnost produljenja na još dva mjeseca. Riječ je, podsjetio je, o trošarini koja iznosi od 0,30 do 0,40 KM, a njezina bi suspenzija bila mjera kojom bi vlasti vrlo brzo mogle pružiti određeni odgovor na izazove koje donosi sekundarni udar porasta cijene barela na globalnom tržištu. Nadalje, bilo bi poželjno i koristiti zalihe goriva iz terminala, što također može utjecati na zaustavljanje dinamike rasta cijena. Ipak, kako bi se pružio odgovor u srednjoročnom razdoblju, od suštinskog je značaja, navodi Hadžić, da vlade entiteta nastave ulagati u modernizaciju terminala i infrastrukture koja mora moći primiti značajne količine nafte. U tom smislu trebalo bi, dodaje, razmisliti i o mogućnosti suradnje s privatnim dobavljačima, što može pojačati snagu odgovora u slučaju kriza.
Rat na Bliskom istoku imat će posljedice na bosanskohercegovačku ekonomiju i životni standard građana kroz nekoliko razina, a u tom je smislu suštinski razumjeti na koji se način nagle promjene reflektiraju na gospodarsku sliku Bosne i Hercegovine. Hadžić podsjeća kako je naša ekonomija mala i otvorena, a u smislu cijena goriva one su rezultat kretanja na svjetskom tržištu, a posebno kada govorimo o mediteranskom, no ne treba ispustiti iz vida ni niz drugih čimbenika, počevši od troškova transporta do tečaja dolara, kao i fiskalnih opterećenja u Bosni i Hercegovini. Govoreći o procjenama situacije, kaže i da bi se, ako se Brent zadrži bliže 90 $, cijene dizela u Bosni i Hercegovini, koje su se početkom ožujka kretale oko 2,30 KM po litri, mogle približiti rasponu od 2,50 do 2,60 KM. Takvo što onda bi imalo i brojne negativne posljedice na cijene transporta, ali i usluga, kao i čitavog spektra proizvoda u djelatnostima poput poljoprivrede.
Lanci opskrbe
Drugi udar na konačne cijene koje plaćamo kao potrošači posljedica je poremećenih lanaca opskrbe, što u biti znači dulje i zahtjevnije pomorske rute, a samim time i rast troškova sirovina koje nabavljamo. Hadžić u tom kontekstu upućuje na činjenicu da Bosna i Hercegovina, ali i općenito regija zapadnog Balkana, nema dovoljno razvijenu domaću proizvodnju koja bi mogla pružiti učinkovit odgovor na ove globalne poremećaje, a to u prijevodu znači da svaki šok na svjetskim tržištima, odnosno u međunarodnoj trgovini, nužno vodi rastu cijena finalnih proizvoda na policama. Dugoročno gledano kroz prizmu energetske tematike, za BiH je od suštinskog značaja graditi put koji će voditi diversifikaciji dobavljača i jačanju regionalne povezanosti, umjesto usmjerenosti na jednu alternativu.
Rat na Bliskom istoku, čak i ako završi u dogledno vrijeme, neće automatski proizvesti povratak u normalne tokove jer su tržišta u značajnoj mjeri ovisna o prognozi budućih kriza i nestabilnosti.
Za BiH je ovo već jedan psihološki šok koji se mogao manifestirati i kroz pojačanu nabavu goriva, no iz Federalnog ministarstva trgovine navode kako je tržište stabilno i da nema razloga za paniku. Istodobno, iz Vanjskotrgovinske komore za Fenu su naveli kako će se sukob na Bliskom istoku neizbježno odraziti i na bh. gospodarstvo u kontekstu poskupljenja goriva, uz naglasak kako trenutačno nema signala da bi moglo doći do prave nestašice goriva, ali poskupljenje jest realna mogućnost, posebno ako se sukob produbi i utječe na globalnu isporuku nafte. Iz Komore navode da nestašice goriva nisu očekivane u kratkom roku, ali poskupljenje i veća volatilnost cijena svakako jesu.