Jedno od njih otkrili smo u kanjonu Radimlje u doba od kiša nabujalog potoka koji izvire u podnožju planine Hrgud. Po tom vodotoku, koji malaksa i većim dijelom toka nestaje u sušnom dijelu godine, zove se i čuvena nekropola stećaka Radimlja. Od 3,5 do 4 kilometra uzvodno od Radimlje u uzanom kanjonu, gdje se u Radimlju ulijeva potočić Svilica, otkrili smo voćnjak agruma. U kanjonu gdje u zimskom razdoblju sunca nema više od pet, šest sati dnevno rastu - mandarine, klementine, naranče, limun, grejpfrut, kivi. Čuđenje je bilo tim veće jer smo kilometar, dva južnije nailazili na zaleđene rukavce Radimlje. Da je voćnjak agruma na tom mjestu pravo čudo, upućuju i podaci o temperaturama koje podnose navedene biljke. Pa se tako za mandarine i klementine u stručnim časopisima navodi da podnose temperature do -4,5 Celzijevih stupnjeva, zatim, lišće se oštećuje pri temperaturi od -4,5 do -6, dok pad ispod -10 stupnjeva može uništiti cijela stabla. U okvirima klementina i mandarina kreće se i otpornost naranče na hladnoću, dok su grejpfrut, kumkvat i kivi nešto izdržljiviji, podnose do -10, a pojedine sorte kivija i do -20. Sve upućuje na to da voćnjak agruma ne bi trebao postojati tu gdje se nalazi. Agronom Ivan Čuljak, koji je zanat o agrumima ispekao u nekad moćnom PIK-u Opuzen, s nevjericom je slušao opis mjesta i biljaka koje smo mu predočili. Uglavnom, voćnjak agruma po teoriji ne bi trebao postojati tamo gdje se nalazi. Međutim, to nije bio kraj čuđenju, bez teksta nas je ostavila informacija koju smo u povratku kroz selo Barane doznali od mještanina Ahmeta Beše, da vlasnik voćnjaka nije neki zaneseni agronom, nego liječnik. Ahmet reče da je vlasnik 77-godišnji dr. Hasan Velija, poznati pedijatar, koji ima ordinacije u Stocu i Mostaru.
Štoviše, gospodin Velija, po pričama mještana Barana, obrađuje i redovito obilazi neobični voćnjak. S obzirom na logiku i struku, može se reći da je voćnjak agruma u kanjonu Radimlje svojevrsna čarolija.