Toplinski val koji je zahvatio Bosnu i Hercegovinu donosi temperature znatno iznad prosjeka za ovo doba godine. O vremenskim prilikama, mogućim temperaturnim rekordima, klimatskim trendovima, ali i o večerašnjoj utakmici reprezentacije BiH u Los Angelesu, u jutarnjem programu N1 govorio je meteorolog Nedim Sladić. Iza nas je razdoblje obilježeno oborinama, jakom grmljavinom i vjetrom, a Sladić objašnjava što je uzrokovalo ovako nestabilno vrijeme proteklih dana.
"Razlog nestabilnim vremenskim prilikama u proteklom razdoblju bilo je kruženje vlažnog i nestabilnog zraka u višim slojevima atmosfere, što bi nakon prijepodnevnog zagrijavanja podloge dovodilo do vertikalnog razvoja naoblake, što je i uvjetovalo pojavu lokalnih pljuskova i grmljavine. Dakle, ovo su tipične postavke za kasno proljeće i rani početak ljeta. Dakle, nije ništa što nismo već viđali i proteklih godina i možemo reći da su to zapravo i uobičajene vremenske prilike, barem kada govorimo o kontinentalnom području Bosne i Hercegovine", navodi Sladić.
Ipak, dodaje da situacija na jugu zemlje odstupa od uobičajenih okvira.
"Kada gledamo jug naše zemlje, gdje bismo mi već polako ulazili u sušniju sezonu, ono što je vidljivo jest da i na području Hercegovine imamo u pojedinim područjima veću količinu oborina nego što je to uobičajeno za mjesec lipanj. I samim time već sada vidimo da je ovogodišnji lipanj dijametralno suprotan u odnosu na prošlogodišnji u kojem gotovo da nije bilo niti dana s pojavom oborina", ističe on.
Stiže vrela zračna masa iz Afrike, ali nema razloga za brigu
Već danas, pa i od jučer, uslijedila je promjena vremena. Sladić podsjeća da je još 8. lipnja najavio kako u trećoj dekadi mjeseca dolazi do izrazito jakog prodora osjetno toplije, odnosno vrele zračne mase sa sjevera afričkog kontinenta.
"Međutim, ono što je vrlo važno istaknuti jest da stanovnici Bosne i Hercegovine nemaju pretjeranog razloga za zabrinutost, budući da se glavnina vrućine zadržava nad zapadnim dijelom europskog kontinenta, a ono što mi dobivamo jest da se nalazimo na prednjoj strani tog sustava pa se u našoj zemlji uglavnom zadržava umjereno toplo, odnosno vrlo toplo vrijeme, tako da te vrućine neće biti pretjerano izražene. Ali ono što hoće biti izraženo u početku, dok se tlo malo ne sasuši, jest sparina", objašnjava Sladić.
Za razliku od prošle godine kada su u trećoj dekadi lipnja temperature išle do 40 stupnjeva Celzijusa i kada su bilježeni rekordi, ovoga puta se ne očekuju izrazito visoke vrijednosti.
"One su zapravo više nego što je to uobičajeno kada se uspoređuju klimatski nizovi unazad 30-ak godina, ali sve u svemu temperature ne prelaze iznad 35-36 stupnjeva Celzijusa. Dakle, najviše vrijednosti temperatura zraka u narednom razdoblju koje možemo očekivati na području Bosne i Hercegovine idu do 36 stupnjeva Celzijusa u Hercegovini te na sjeveru Bosne, dok u ostatku naše zemlje do oko 32. Dakle, mnogi će se vjerojatno složiti ovdje i podijeliti mišljenje sa mnom da su to ipak još koliko-toliko podnošljive temperature u odnosu na vrijednosti kakve smo bilježili, recimo, u lipnju 2021. ili 2022., kao i primjerice 2024. i 2025. kada smo išli do 40, pa lokalno i preko 40 stupnjeva Celzijusa", kaže klimatolog.
Dodaje da su vremenske prilike sada puno povoljnije za aktivnosti na otvorenom, ali uz oprez.
"Približavamo se solsticiju, dakle kada je zapravo Sunce i najjače, a to samim time podrazumijeva i neku osnovnu zaštitu, dakle šešir, vodu i sve ono kako bi boravak na otvorenom bio što ugodniji i naravno što bezbolniji. A i oni koji planiraju godišnje odmore, pogotovo oni kojima je ostalo još dana godišnjeg odmora od prošle godine, dobra je vijest ako planiraju odlazak na more da su temperature mora već sada poprilično ugodne i za kupanje. Uglavnom su na jadranskoj obali od 22 do 24 stupnja Celzijusa s daljnjom tendencijom povećanja kako budemo išli u naredni tjedan, a isto tako ako idu prema Albaniji, Grčkoj, Jonsko more već je sada na oko 24-25 stupnjeva Celzijusa, tako da su to sasvim ugodne temperature mora, a ta vrućina koliko-toliko još relativno podnošljiva."
Što su marinski toplinski valovi i kako utječu na ljeto?
Sladić je detaljno pojasnio i pojam marinskih toplinskih valova te njihov utjecaj na zapadni dio kontinenta i nastavak ljeta u našoj zemlji.
"Marinski toplinski val trenutačno se nalazi upravo nad područjem Mediterana, jedan se nalazi nad obalama Norveškog mora i treći se nalazi nad obalama Francuske, dakle oko Bretanje. To su vrlo važni čimbenici za razvoj vremenskih sustava u narednom razdoblju jer postoji određeni vid podudarnosti kada imate prodore osjetno vrele zračne mase sa sjevera Afrike koje se jako lijepo podudaraju s marinskim toplinskim valovima. Naime, kada imate konstantno uzdizanje toploga zraka u višim slojevima atmosfere, na njezinu rubu on polako počinje padati i zahvaljujući samoj kompresiji zraka, kako taj zrak polako počinje padati u niže slojeve atmosfere, on se dodatno sabija i samim time ti veoma jaki sustavi visokog zračnog pritiska ostaju na mjestu. I to je zapravo jedan od uzroka zašto će sada područje zapadne Europe imati vrlo visoke temperature zraka, gotovo rekordne za ovo doba godine. Ako govorimo o vrijednostima temperatura zraka, recimo da će Francuska narednih dana ići do 43-44 stupnja Celzijusa, što svakako nije uobičajeno za to područje jer su temperature zraka i za 17 stupnjeva više nego što je to uobičajeno za ovaj dio godine", precizira Sladić.
Kada je riječ o ostatku ljeta, marinski toplinski valovi diktirat će tempo i kod nas.
"Ono što je vidljivo jest da će ovo ljeto imati svoje trenutke i zapravo glavninu vrućine ja bih očekivao kako budemo išli prema sedmom i osmom mjesecu. Naravno, to nije nikakvo iznenađenje, ali s obzirom na veoma visoke površinske temperature mora u Mediteranu, i osobito ukoliko se taj trend nastavi, onda možemo očekivati da će se uspostaviti malo dulji toplinski val s kojim temperature zraka ponovno idu iznad 40 stupnjeva Celzijusa. I to je zapravo neki obrazac koji primjećujemo unazad 20-ak godina, koji postaje sve učestaliji nad područjem naše zemlje."
Što se tiče oborina u lipnju, srpnju i kolovozu, ukupne količine trebale bi biti u granicama uobičajenih.
"Te vrijednosti su uglavnom u granicama uobičajenih, dakle negdje između 190 i 240 mm za kontinentalni dio, na planinama do nekih 280-290, a u nizinskim područjima Hercegovine do oko 115. Dakle, govorimo o nekim konkretnijim količinama oborina u narednom razdoblju, zapravo ne treba ih niti spominjati. Za sada nemamo neke bitnije oborine i eventualna prolazna naoblačenja koja bi nas zahvatila u narednom tjednu ne bi dugo trajala. Sama riječ kaže prolazna naoblačenja, a zapravo su uvjetovana premještanjem poremećaja istočnije od naše zemlje", kaže on i napominje kako se definira toplinski val kod nas:
"Inače, u narednom razdoblju nema nekih bitnih iznenađenja, nema nekih ekstremno visokih temperatura zraka, viših da, i moramo biti oprezni kada govorimo o toplinskom valu u našoj zemlji jer iako nema univerzalno prihvaćene definicije, za toplinski val u Bosni i Hercegovini, kao i u zemljama našeg susjedstva, uzima se u obzir da temperatura zraka pet dana zaredom bude pet ili više stupnjeva iznad uobičajene vrijednosti za to doba godine. Ako to prevedemo na rječnik koji će svi razumjeti i uzmemo da je prosječna lipanjska temperatura u Sarajevu 26 stupnjeva, maksimalna dnevna temperatura zraka trebala bi biti pet ili više dana uzastopno 31 stupanj kako bismo mogli reći da je na tom području toplinski val. Ili kada bismo izvukli prosjek te temperature zraka na razini cijele zemlje i onda na to dodali još pet stupnjeva, pet dana zaredom, tada bismo službeno mogli reći da je naša zemlja ušla u toplinski val. Mi smo postali malo razmaženi, pa nam je svaka viša temperatura toplinski val i ekstremna vrućina."
Alarm za poljoprivrednike: Nagli pljuskovi donose više štete nego koristi
Sladić je uputio i ozbiljno upozorenje domaćim poljoprivrednicima, naglašavajući da zalihe vlage u podzemlju postaju siromašne za razdoblje nakon srpnja, posebno ako toplinski valovi budu izraženiji, zbog čega će navodnjavanje biti neminovno.
"S druge strane, svaka količina oborina u ljetnom razdoblju, a pogotovo zadnjih godina, dolazi u obliku intenzivnijih i izraženijih pljuskova. Dakle, govorimo o tim veoma kratkim epizodama s oborinama koje su nepovoljne za poljoprivredu jer mogu najčešće napraviti više štete nego koristi. Nije to ona stratificirana, fino raspoređena, lagana kiša koja omogućuje zemljištu da upije svu tu vlagu. Međutim, ovdje govorimo zapravo o oborinama koje su zaista vrlo nagle, koje imaju veoma jak intenzitet i koje zemlja ne može upiti zato što je zemljište dovoljno stvrdnuto i djeluje kao asfaltna podloga. I samim time sva količina vode koja bi se inače upila da je pala u obliku ove ravnomjerne kiše, ona otječe u najbliži slivnik. Tako da i kada vidite da je došlo do nekog intenzivnijeg pljuska u kojem je palo 50 ili 100 litara po četvornom metru, vi od te kiše nemate apsolutno nikakve koristi, nažalost, zato što će većina te vode oteći. Tako da u narednom razdoblju treba obratiti pažnju, naravno, kako se kulture ponašaju i u skladu sa svim potrebama navodnjavati gdje je to potrebno, osobito ukoliko ostatak ljeta dovede do toga, a kako sada stvari stoje, signali su prilično postojani za sedmi mjesec da će on donijeti valove vrućine", upozorava meteorolog.
Kako klimatske promjene mijenjaju bh. ljeta?
Na pitanje koliko se mijenja ljeto kakvo poznajemo uslijed globalnog zagrijavanja, Sladić iznosi frapantne podatke o broju vrelih dana u Sarajevu kroz različite povijesne nizove.
"Ako gledamo ljeto kao sezonu, mi možemo govoriti da na području Bosne i Hercegovine unazad nekih 20-ak ljeta, ako promatramo upravo ova novija ljeta, primijetit ćemo da su temperature zraka znatno više u odnosu na one kakve smo imali unazad, recimo, 70-ak godina. Ali što je vrlo važno tu istaknuti? Visokih temperatura bilo je i prije, ekstremno visokih također. Međutim, ukoliko vi svake godine, ali gotovo svake godine, imate izrazito visoke temperature zraka koje traju i po nekoliko dana, a često se znaju dogoditi razdoblja unazad pet do deset godina da traju i po 10, pa i 15 dana, e tada već govorimo o nečemu što je prije, kada bi se promatrala klima, bilo nešto što se tumačilo kao gornji rang klimatologije."
Da bi to slikovito pojasnio, usporedio je broj vrelih dana (dani s temperaturom iznad 30 stupnjeva) u Sarajevu.
"Ako se pogledaju klimatologije nizova Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i Hercegovine, prosječan broj vrelih dana unutar niza 1961.–1990., dakle u klimatologiji u kojoj su odrasli moji roditelji, a vjerujem i većina moje generacije, bio je 12. Što će vam reći da ste zapravo u tijeku cijeloga ljeta imali na mjesec dana po četiri takva dana, dakle eventualno jednom u 10 dana. U novijoj klimatologiji 1981.–2010. taj broj je 24, a u razdoblju u kojem ja živim, prosječan broj vrelih dana na području Sarajeva iznosi 30. Dakle, nešto što se prije dogodilo jednom u sedam dana, sada se događa jednom u tri dana na razini cijelog ljeta."
Isti trend bilježi se i kod vrlo vrućih dana (35 stupnjeva i više).
"Takvih dana prije je bilo eventualno jedan ili dva u prosjeku na razini cijeloga ljeta, a sada su ti dani puno učestaliji i puno primjetniji u novijoj klimatologiji. I faktički to jest najbolji pokazatelj koliko se naša ljeta mijenjaju. S druge strane, količina oborina prilično je varijabilna. Mi zapravo najveće količine oborina bilježimo u lipnju na području Bosne. I ono što je važno istaknuti jest da se i taj obrazac sada mijenja, da je, čini se, sve više pomaknuto prema svibnju nego što je to bio slučaj prije, ali u svemu tome mi dobivamo sve dugotrajnije suše koje zapravo nisu uobičajene za područje Bosne – za područje Hercegovine s druge strane jesu, s obzirom na to da su Hercegovina i Jadran najsušniji tijekom ljeta. I to su zapravo ti indikatori da se nešto zaista promijenilo u klimatskom sustavu, ne samo na području Bosne i Hercegovine, već i na širem području europskog kontinenta."