Max Primorac, viši znanstveni suradnik u utjecajnoj zakladi Heritage, gostovao je u studiju VečernjegTV tijekom svog boravka u Zagrebu povodom sudjelovanja na konferenciji posvećenoj 30. obljetnici Daytonskog mirovnog sporazuma o Bosni i Hercegovini.
Objavili ste radove u kojima tvrdite da je izgradnja nacije u Bosni i Hercegovini bila neuspjeh. I da bi nešto trebalo učiniti drugačije. Koja je vaša ideja, što bi trebalo učiniti u Bosni i Hercegovini?
- Pa, prošli tjedan svjedočio sam pred američkim Kongresom, i bili su jako zainteresirani za stavove o situaciji u Bosni i Hercegovini. Amerikanci su potrošili milijarde dolara inozemne pomoći. Europljani su zapravo potrošili daleko više. Ako pogledate situaciju tamo danas, nakon 30 godina, što imate? Imate državu koja je doslovno slomljena. Gospodarstvo ne funkcionira. Broj stanovnika je drastično opao. Nema suverenitet. Konačni autoritet u Bosni i Hercegovini nije narod Bosne i Hercegovine. To su strani diplomati. Ako nemate suverenitet, nemate državu. Ovaj napor u izgradnji nacije, koji pokušava svima nametnuti građanski bosanski identitet, to je propalo. Oko 1% se izjašnjava Bosancima. Nastojanje da se stvori sustav jedan čovjek jedan glas potpuno je kršenje Daytonskog sporazuma koji je bio vrlo jasan oko toga na što su ljudi pristali. To je bilo da imate jednakost triju konstitutivnih naroda. Nažalost, s visokim predstavnikom koji danas ponovno smijenjuje dužnosnike kao što je to činio prije 30 godina, poništava odluke izabranih dužnosnika, to je zaista ukralo pravo ljudi da odrede svoju budućnost. To je izazvalo toliko antagonizma između tri naroda.
- Mislim da je to jednostavno prirodno i normalno. Netko tko gleda na to izvana pomislio bi da je to potpuno ludo. Imate visokog predstavnika, nekog diplomata iz Njemačke koji diktira stvari. Tri člana Vrhovnog suda su strani suci. Gdje se to još događa? U mom svjedočenju, u novinskim članicima koje spominjete, predlažem nešto što mislim da je zdravorazumski. A to je da te ovlasti visokog predstavnika treba ukinuti. Ljudi moraju smisliti lokalna rješenja za svoje probleme. Tih troje stranih sudaca mora otići. Nisu iz Bosne i Hercegovine. Suci bi trebali biti odande, suci koji čine jezgru Vrhovnog suda.
I zalažete se za to da Bosna i Hercegovina bude organizirana u tri ravnopravne federalne jedinice?
- Da. Mislim da su Hrvati zajednica koja je najviše propatila od ovog neuspjeha u ispunjavanju obećanja iz Daytona. Njihova populacija je pala za 60%. Znate, radio sam na Bliskom istoku, radio sam po cijelom svijetu, i zapravo sam radio na programima borbe protiv genocida za pomoć progonjenim kršćanima diljem svijeta, nešto što je vrlo važno za predsjednika Trumpa. I kad imate pad od 60% među kršćanskim stanovništvom, to je stvarno opasna razina koja bi mogla dovesti do nestanka te populacije. Ne mogu birati vlastitog predsjednika. Imate muslimane koji glasaju unakrsno i biraju svog Hrvata, osobu koja ne posjećuje nijedan hrvatski grad, čak ni Zagreb. Imenom je Hrvat, ali zapravo je predstavnik muslimana. Dom naroda, koji je ključan zbog mogućnosti veta. Mogli bi izgubiti kontrolu u Domu naroda. I s vremenom je prijetnja Hrvatskoj vrlo stvarna. Posljednja stvar koju Hrvatska sada treba, ili NATO, ili EU, jer je to ista granica, je da ostane s još jednim prokremaljski orijentiranim srpskim entitetom i radikaliziranim muslimanskim entitetom. U ovom trenutku mislim da je jedini način da se to spriječi i da se osigura hrvatska i europska granica je da postoji treći entitet. Inače će hrvatska zajednica nestati.
To što govorite je dobro poznato našoj publici, u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, ljudima koji čitaju naše novine i gledaju naš program, ali mislite li da je to što govorite dobiva na značaju u Washingtonu, u Bruxellesu, negdje drugdje? I kako se ta ideja može pretvoriti u stvarnost? Na kraju, čak i da stranci otiđu i da se smanji međunarodni nadzor Bosne i Hercegovine, potreban je nekakav dogovor. Radni odnos između tri konstitutivna naroda. Vidite li da se to događa? Je li predsjednik Trump, na primjer, svjestan onoga što govorite? Obraća li ikakvu pažnju na to?
- Ljudi čine veliku grešku ako pretpostavljaju da Trump ne obraća pažnju. On obraća pažnju na sve. Predsjednik je bio vrlo jasan da ne podržava izgradnju nacija, da je to bio neuspjeh diljem svijeta. I vidjeli ste to izraženo u američkoj politici prema Bosni i Hercegovini. U UN-u ste vidjeli našeg veleposlanika kako govori o tri konstitutivna naroda i o lokalnim rješenjima. To je vrlo jasna poruka visokom predstavniku. Predsjednik je vrlo zabrinut zbog progona kršćana. Dat ću vam još jedan primjer, kao recimo u Nigeriji. Nije bilo rasprave o progonjenim kršćanima ondje. Odjednom, on objavljuje jedan tvit. Kršćani su progonjeni. Vlastima u Nigeriji: zaustavite muslimane koji progone kršćane. Ako vi to ne učinite, ja ću. Bio je to vrlo snažan komentar. Dakle, obraća pažnju. Radio sam za potpredsjednika, ali to je zapravo bila predsjednikova politika da se borimo protiv genocida i spašavamo kršćane i druge vjerske manjine u Iraku. I znam da je ovo pitanje spašavanja progonjenih manjina vrlo veliko i važno. Posebice kršćana - vrlo važno. Posvećen je tome. Mislim da bi naši vlastiti diplomati i drugi diplomati napravili strašnu grešku podcjenjujući njegovu sposobnost žongliranja s mnogim stvarima. Ali pitanje pomaganja kršćanima, a također i okončanje tog koncepta izgradnje nacija, oba pitanja se presijecaju u Bosni i Hercegovini.
Nakon vašeg svjedočenja u Kongresu i nakon rasprave na Kongresu o Bosni i Hercegovini vidjeli smo neke vrlo vulgarne komentare ministra obrane u Bosni i Hercegovini, g. Zukana Heleza. Vrlo vulgarni komentari o vama osobno. Ali u osnovi rekao je da lobirate za podjelu Bosne. I to je stari argument koji se koristi u Sarajevu, ali i među međunarodnim diplomatima, da bilo koje rješenje u Bosni ne bi trebalo dodatno dijeliti zajednice po etničkim linijama, nego da bi trebalo biti svojevrsna izgradnja nacije, što ste rekli da je doživjelo neuspjeh. Kako ste se osjećali čuvši te vulgarne komentare i takve izjave koje ne zvuče kao polaznišna osnova za novo rješenje za koje se zalažete?
- Da, čini se da je čak i biti napola Hrvat problem za političku elitu u Sarajevu. Ne radi se samo o njemu. Čini se da ima vrlo lošu reputaciju. Mislim da su u Washington DC-u svjesni njegovih vrlo bliskih kontakata s Iranom, s čijim se predstavnicima susreo samo nekoliko dana prije nego što smo uništili sposobnost Irana za proizvodnju nuklearne bombe ranije ove godine. Ali ono što me muči je to koliko se drugih pridružilo zboru osobnih i etnički utemeljenih uvreda. Mislim da je bilo važno za Washington DC, i znaju, da vide ružnoću koja sada dominira Sarajevom, da postoji određeni politički ekstremizam. Vidjeli smo to s antisemitizmom tijekom cijelog rata u Gazi. Mislim da je to bio autogol. Mislim da to nije način na koji uspostavljate svoj kredibilitet u Washingtonu. I mislim da je to učinilo ogromnu političku štetu za njih. Kao što bi i trebalo.
U redu, s ovim smo započeli, s onime što vas dovodi ovdje u Zagreb. Ali zaronimo malo u vaše osobno iskustvo, vaš background. Vi ste Amerikanac i jedan od vodećih stručnjaka, kao što sam rekao, u međunarodnoj stranoj pomoći, suprotstavljanju kineskom utjecaju i slično. Ali vi ste napola hrvatskog podrijetla i napola francuskog, koliko sam shvatio. Koja je ukratko priča vašeg života?
- Pa, moj otac je bio politički izbjeglica iz komunističke Jugoslavije. U mojoj obitelji, dolje u Čitluku, u Međugorju, u Mostaru, imali smo puno časnih sestara i svećenika, a komunisti su, kao što znate, kad su došli htjeli preuzeti kontrolu nad Katoličkom crkvom i stvoriti državnu crkvu. Moja obitelj se opirala i platila je visoku cijenu. Dakle, odrastajući kao dijete, pamtio sam se što se dogodilo mojoj obitelji. Stoga je politički to oduvijek usmjeravalo moje stavove. Tijekom raspada Jugoslavije bio sam ovdje kao predstavnik nevladine organizacije. A onda je 11. rujna 2001. napadnuta moja zemlja, Amerika. Otišao sam raditi za State Department u Iraku. Postao sam zamjenik voditelja naših napora obnove ondje, izgradnje novog sustava, nove države. Nismo se bavili izgradnjom nacije. Bavili smo se izgradnjom države. I imao sam proračun koji nije bio proračun nevladine organizacije, što je bilo malo, nego je bio proračun od 23 milijarde dolara u to vrijeme. Kasnije sam otišao raditi u ured državnog tajnika kao viši savjetnik za stabilizaciju i tranziciju. To sam radio oko pet godina, radio sam u radnoj skupini Bijele kuće za progonjene kršćane. Kad je Obama došao na vlast, dao sam ostavku. Nisam namjeravao raditi za tu ideologiju. Ali sam se zatim vratio za vrijeme Trumpove administracije i imao sam nekoliko pozicija u USAID-u, što mislim da sada svi znaju, uključujući poziciju zamjenika šefa USAID-a. Bio sam američki savezni voditelj za međunarodni odgovor na prirodne katastrofe, zadužen za suzbijanje epidemije ebole u Africi. Također sam služio kao izaslanik potpredsjednika za oporavak od genocida, i imao sam mnogo odgovornosti u suzbijanju kineskih napora u zemljama u razvoju.
Možemo li očekivati da se ponovno prijeđete iz zaklade Heritage u administraciju predsjednika Trumpa u drugom mandatu, kao što ste to učinili u prvom?
- Bila je privilegija služiti predsjedniku Trumpu. Bila bi privilegija opet služiti. To ovisi o drugima. A u međuvremenu, u zakladi Heritage, imali smo preko 50 ljudi koji su se pridružili administraciji. Mi smo organizacija koja smišlja ideje za politiku. Konzervativne političke ideje. Postoji puno prijemčivosti u ovoj administraciji. I mislim da imamo veliki utjecaj na to kako provode svoju političku agendu. Bilo da sam unutra ili vani, doprinosim na vrlo važne načine. Uključujući po pitanju trećeg entiteta u BiH.
Naravno, jedna od najpoznatijih političkih inicijativa koje su proizašle iz zaklade Heritage bio je Projekt 2025. Bio je to plan za preoblikovanje savezne vlade u skladu s desničarskim politikama. Ocijenjujući pred kraj prve godine drugog mandata predsjednika Trumpa, mislite li da je taj Projekt 2025. proveden i u kom smislu?
- Pa, ja sam bio jedan od autora Projekta 2025. Sjećam se da smo prošle godine svi bili napadani kao nacisti, kao fašisti i slično. Ali imajte na umu, to je bio napor koji je uključivao stotine ljudi iz preko 100 organizacija. Mnogi od nas su radili za prvu Trumpovu administraciju i shvaćali smo što je izvedivo. I tako smo usvojili politike Trumpa 45 (prvog njegovog mandata) kao početne točke. I mislim da je sasvim prirodno da puno ideja koje smo predložili, uključujući i o stranoj pomoći, to je bilo prilično opsežno posuđivanje iz njega, da bi ova administracija primijenila u različitim političkim perspektivama. Dakle, mislim, da, bilo je pod utjecajem Trumpovog prvog mandata, pa je tako sasvim prirodno da će to utjecati na drugi mandat.
Neki ljudi još uvijek misle da predsjednik Trump provodi neku vrstu nove američke fašističke politike. Još uvijek čujemo tu riječ kada ljudi opisuju što predsjednik Trump radi. Kako se osjećate u vezi s tim?
- Pa, to su napadi ljevice jer nemaju što drugo za ponuditi. Njihova politika je bila potpuni promašaj. Bidenova administracija, Obamina administracija prije, zloupotrebljavala je moć. Bavili su se "lawfare"-om (korištenjem pravosuđa kao oružja). Kad je Trump objavio da se kandidira za predsjednika bilo je pet različitih pokušaja da ga se strpa u zatvor. Nazivali su ga nacistom, fašistom, što je potaknulo dva pokušaja atentata. Pokušavali su nas uvjeriti da muškarac može biti trudan. Postojao je pobačaj bez ikakvih ograničenja. Naša inozemna pomoć postala je globalna platforma za promicanje tih ideja i to je bilo uvredljivo za toliko ljudi. Ne mogu vam reći koliko mi je Afrikanaca došlo u tom razdoblju pitajući zar su to američke vrijednosti - potpuno to odbacujemo.
Činite toliko štete. Kineski komunisti nas ne traže da to učinimo. Dakle, to su bile politike ljevice. Isto je i u Sarajevu. Umjesto rasprave o budućnosti Bosne i Hercegovine i kako je spasiti, jer to je cijela poanta onoga što sam radim, oni samo pribjegavaju uvredama i fašističkim napadima. To je ljevica. Imajmo na umu, ljudi o kojima govorimo u Sarajevu, to su ljudi iz bivšeg Saveza komunista. Mislim da još uvijek ima puno ljevičarske pristranosti u hrvatskim medijima. Smatraju ga budalom. Ne mislim da ga Iran smatra budalom. Ne mislim da ga Hamas smatra budalom. Ne mislim da ga Huti smatraju budalom. Pokazao se kao mirovni predsjednik, okončava sukobe od Afrike do Srednje Azije. Pokušava prekinuti sukob između Ukrajine i Rusije. Ne mislim ni da Madurova diktatura u Venezueli misli da je budala. I imajte na umu, što se tiče našeg gospodarstva, on je smanjio vladu za više od 300.000 ljudi. Srezao je propise, smanjio je poreze, snizio je cijene energije. Naše gospodarstvo raste po stopi od 3% unatoč naporima na ljevici koja ga pokušava potkopavati na svakom uglu. Ovo je CEO koji vodi državu kao profitabilnu tvrtku.
O Putinu i o Ukrajini. Ljudi još uvijek imaju uvjerenje ili osjećaj da Trump svrstava Sjedinjene Države više uz Rusiju nego uz saveznike NATO-a u Europi, a zatim i uz Ukrajinu, koja je žrtva ruske agresije. Mirovni plan s 28 točaka bio je popis od 28 ruskih želja i ideja o tome kako završiti rat u Ukrajini. Shvaćate li da je legitiman takav strah ljudi od takvog dojma? Mislim, ako Trump mijenja stranu na kojoj Amerika igra u geopolitičkim međunarodnim odnosima.
- To je optužba koja se pojavila tijekom njegova prvog mandata, a traje i danas. Ali problem s tim je nešto što se zovu činjenice. Ako je bio tako blizu Rusije, zašto je uspješno gurao Europu u potrošnju 5% svog BDP-a na vojsku? Protiv koga je to? To je protiv Rusije. Je li zaista u Putinovom interesu vidjeti Europu kako udvostručuje, utrostručuje svoje vojne izdatke? Usporedimo Trumpa s Bidenom. Biden je postavio takva ograničenja na upotrebu američkog oružja u Ukrajini. Što je Trump učinio? Dao im je ovlasti da udare duboko na ruski teritorij i to ima nevjerojatan učinak. Što je Biden učinio sa svim tim zemljama koje financiraju Putinovu ratnu mašineriju kupnjom nafte i plina? Pa, što se tiče srbijanskog NIS-a, svi ovdje znaju što im se dogodilo. Svi znaju što se dogodilo s indijskim tvrtkama. Svi su blokirani, puno kineskih također. Činjenica je da je Ukrajina spala s 40 milijuna ljudi na 25 milijuna ljudi. Dolazi do točke u kojoj morate razmišljati hoće li se Ukrajina moći oporaviti i postati dovoljno otporna nakon rata kako bi spriječila Kremlj da pomisli da može ponovno napasti. Dakle, mislim da je zaustavljanje rata apsolutno kritično.
Mislim da postoji veliki financijski umor u Europi, vidimo pad u njihovom financiranju vojne podrške Ukrajini. A cijena za ljude je ogromna. Ukrajina mora postojati kao država. Mora postojati kao nacija. Mislim da je to ono što predsjednik Trump pokušava učiniti. Plan od 28 točaka, to je izbacivanje nečega van da se proces pokrene. Mislim da postoji vrlo bliska veza između predsjednika Trumpa i Zelenskog. Loše je počelo, ali vidjeli ste što se dogodilo kad se Trump sljedeći put sastao sa Zelenskim. U Vatikanu, u bazilici svetog Petra. To je bilo namjerno jer je pitanje kršćanske vjere vrlo snažno u ovoj Bijeloj kući. Baš prošli utorak, imali ste iz Bijele kuće slavljenje blagdana Bezgrešnog Začeća, slavljenje Marije, Majke Kristove. To se nikada prije nije dogodilo u Bijeloj kući. Dakle, da, ovo je predsjednik koji želi vidjeti Europu uspješnom. Želi vidjeti kraj ratova diljem svijeta i biti u mogućnosti usredotočiti svu našu kolektivnu pozornost na ono što je primarna prijetnja upravo sada, a to je komunistička Kina. Ali i danas vidimo da je predsjednik Trump kritičniji i agresivniji prema Zelenskom, pokušava nametnuti rješenja Ukrajini i Zelenskom,više nego što je takav prema Rusiji i Putinu.
Naravno, ponašanje Stevea Witkoffa i njegova bliskost, njegova naklonost kada govori o Putinu, to izgleda kao da je Valentinovo. Kao da su zaljubljeni. Mislim, to plaši mnoge ljude u Europi.
- Znam, ali znate, tijekom kampanje, Trump je obznanio da je tijekom telefonskog razgovora s Putinom, o kojem su mediji pisali kao da je to bio festival ljubavi, i priznao je da je tijekom poziva rekao: Ako ponovno napadneš Ukrajinu, bombardirat ću te.
Moskvu, da.
- Bombardirat će Moskvu. I on ima uvjerljivost da to učini. S obzirom na to da je bombardirao mnogo različitih mjesta. Ali uvijek s ciljem promicanja mira. Dakle, ja jednostavno... Gledajte, ljudi se mogu usredotočiti na riječi ovdje ili ondje. Koja su djela? Poduzeo je mnogo oštrije mjere protiv Rusa nego Biden ili Europljani. Ako će biti kritika, želi pomaknuti stvari naprijed. Kada pokušavate pregovarati o miru između dvije strane, ne možete vrijeđati jednu stranu. (Tada) niste arbitar. Pokušava biti arbitar između njih dvoje. Ali činjenica je da mi pružamo ogromnu vojnu pomoć Ukrajini. Ne Rusiji. Uvodimo ogromne sankcije, ne Ukrajini, nego Rusiji. Dakle, napravimo razliku između riječi diplomacije i teških mjera koje ova administracija poduzima protiv Moskve.
Prijeđimo na Strategiju nacionalne sigurnosti. To je prvi takav dokument u drugom mandatu predsjednika Trumpa. I opet, ljudi smatraju da je vrlo kritičan prema Europskoj uniji. I da pokušava pomoći političkim snagama unutar europskih država koje žele razmontirati ili oslabiti Europsku uniju. Da je službena politika SAD-a pomoći im. Vi imate europsku pozadinu i porijeklo. Amerikanac ste, naravno, ali možda možete bolje razumjeti odnos između EU i SAD-a, ali i Francuske i SAD-a, i naravno, Hrvatska i SAD. Dakle, jedne veće europske zemlje i jedne manje europske zemlje. Kako vidite dinamiku? Kako vidite učinke takve Strategije nacionalne sigurnosti? Kakve će to posljedice imati na naš odnos?
- Pa, pogledajmo neke čvrste činjenice. Jedna od njih je da je od 2008. američko gospodarstvo poraslo za oko 80%. Europske zemlje su porasle za oko 15%. Europa nije bila sposobna zaustaviti ilegalnu imigraciju, koja ima strašan društveni i politički učinak. Imala je to u Sjedinjenim Državama. Poduzimamo snažne mjere za kontrolu naše granice. Ako ne kontrolirate svoje granice, ne kontrolirate ništa. Europa je nekad činila 25% svjetske trgovine. Pala je na 14%. Doslovno nestaje s globalne scene. Nacionalni interes Sjedinjenih Američkih Država je da Europa bude jaka.
Trebamo da Europa bude jaka, kako bi se Rusija mogla odvratiti od buduće agresije, jer se mi moramo nositi s komunističkom Kinom koja postaje sve agresivnija. To znači činiti više u borbi protiv ilegalne imigracije. To znači više u smanjenju regulative i poreza. Zato vidite puno napetosti s Bruxellesom koji izgleda centralizira sve više i više moći. A tko ih je izabrao? Oni su neizravno izabrani. Manje je odgovornosti građanima Europe. A onda pogledajmo što je vjerojatno bilo najrazornije za Europu. Ta klimatska agenda. Svi znaju da se radi o deindustrijalizaciji, da to smanjuje bogatstvo. Ne djeluje. Poduzeti su dobri koraci. Bio sam na konferenciji Europske pučke stranke ili kongresu u Valenciji ranije ove godine. Govor koji je održao njemački kancelar Friedrich Merz bio je moćan. Napao je birokraciju i neučinkovitost Bruxellesa. Zvučao je kao Trump, iskreno govoreći. Mislim da su kritike tu jer mi stvarno strahujemo da Europa tone. To nije u našem interesu. I mislim da je Trump nekoliko puta rekao: europskog sam porijekla, volim Europu, želim da Europa ponovno bude velika. Svi želimo da Europa ponovno bude velika, ne samo zbog sentimentalnosti i veza kao što ja imam, nego zato što je u nacionalnom interesu Sjedinjenih Američkih Država da Europa bude velika. To se ne može postići sve dok nastavljaju s tim poraznim politikama posebno klimatskom agendom.
Ali ako se Europa pomakne od integracije i neke vrste jedinstva, koje sada imamo u Europskoj uniji, prema većoj dezintegraciji, više prema tome da svaka država bude za sebe, mislite li da ćemo onda završiti na boljem mjestu? Jer, za svoje štovatelje, Europska unija je jedino što stoji između država članica i starih opasnosti nacionalizma i rata i konfrontacije između tih država. Dakle, mislite li da ćemo s takvom perspektivom, koju nam nudi Strategija nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Američkih Država završiti u boljoj ili lošijoj Europi?
- Ako se usvoje prijedlozi iz Strategije nacionalne sigurnosti, mislim da će Europa biti puno bolja. I usput, to se već događa u Europi. Imate vladu lijevog centra u Poljskoj, kao i ponešto konzervativniju vladu u Njemačkoj koje govore: dosta, Bruxelles, pretjerujete. Očito je da EU mora odigrati određenu ulogu. Pitanje je ravnoteže interesa nacionalnih država tako da se poštuje njihov suverenitet, umjesto jedne politike za sve. Mislim da to nije baš ispravno. I tendencija je u Bruxellesu, kao što to čine u Sarajevu, da napadaju nacionalizam i nacionalni identitet kao lošu stvar. Ali, to je osnova zapadne civilizacije. Naša kršćanska baština, naša nacionalna baština. Što nije u redu s tim da si Poljak? Što nije u redu s tim da si Francuz? Francuzi će uvijek biti Francuzi, zar ne?
Vrlo ponosno.
- Vrlo ponosno. Što je loše u tome što si Hrvat? Super je biti Hrvat. Na primjer, ranije ove godine sam čuo da ste imali 500.000 ljudi na tom koncertu Thompsona. I opet je napadnut kao fašizam. Ali što je to bilo? To je nešto što zaista povezuje Sjedinjene Države i Hrvatsku. Vjera. Obitelj. Domovina. Iskreno rečeno, kad bi članovi ove administracije saznali više o tome što se zapravo događa sa showom s dronovima, u kojem je bio puno vjerske simbolike... Htjeli bi doći. Ne bi to napali. Mislim da Hrvatska mora shvatiti da svi ti napadi, koji su dolazili iz Washingtona, posebno s ljevice, da je biti Hrvat nekako nacionalizam, etnonacionalizam, loš, loš, loš. To je nestalo. To je nestalo. Ova administracija poštuje Hrvate koji vole to što su Hrvati. Dakle, kad je riječ o odnosu ljudi prema ovoj administraciji, vidim tako veličanstvenu priliku za bilateralne odnose. Gledajte, u Europi imate neke s ljevice, režime, imate i druge s desnice. Trenutno imamo konzervativnu administraciju. Dakle, očito će biti puno više usklađivanja s više konzervativaca ovdje u Europi. Kad smo već kod podrške konzervativnim strankama u Europi, podsjetio bih Europu da su Biden i Obama intervenirali. Sjećam se kako je Obama dobio ovacije u Berlinu kada je otišao tamo. Činjenica da imamo preferencije je u redu. Mislim da je motivacija iza ovoga iskrena procjena Europe. I ljudi to govore. Samo je stavljeno na papir. Ali mislim da to pokazuje stupanj želje da se Europa udalji od onoga što radi. Sve kako bi ponovno bila velika. Kao što sam rekao, to je u našem nacionalnom interesu da Europa ponovno bude velika.
Prošlo je puno vremena otkako smo imali posjet hrvatskog premijera ili predsjednika Bijeloj kući i bilateralni sastanak. Mislim da je posljednji sastanak između hrvatskog predsjednika i predsjednika Trumpa u njegovu prvom mandatu bio bilateralni sastanak u Varšavi tijekom summita inicijative Triju mora. Između Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Trumpa. Ali, mislim da je premijer Sanader davno bio je posljednji hrvatski dužnosnik u Bijeloj kući. Mislite li da bismo mogli vidjeti više bilateralnih sastanaka? Više suradnje između Hrvatske, koja je, naravno, mala europska zemlja, ali vrlo ponosna i želi biti vidljiva na globalnoj sceni, naravno. Kako bismo mogli vidjeti bolje odnose?
- Mislim da vidite. Očito je da tijekom posljednje administracije, Bidenove administracije, nije bilo apsolutno nikakvog interesa u toj Bijeloj kući učiniti bilo što. Ali već sada vidite, a nije prošla ni godina otkako je Trump na dužnosti, prepoznavanje važnosti Hrvatske u energetskoj sigurnosti. LNG terminal, Janaf i sposobnost pomicanja europske ovisnosti o ruskoj energiji. To je veliko. To je velika stvar. I ne tako davno, mislim da je možda to bilo prije mjesec ili dva mjeseca, imali ste sastanak ministra gospodarstva s dvojicom članova Trumpovog kabineta. Zbog posebne uloge Hrvatske u promicanju energetske sigurnosti kroz uvoz američke energije. Dakle, mislim da se to povećava. Ne znam koliko ministara u Europi dobiva priliku sastati se s dva člana kabineta u isto vrijeme. Inicijativa Triju mora, u kojoj se Hrvatska nada ugostiti (lidere) sljedećeg travnja u Dubrovniku... Mislim da postoji prilika da se dobije interes predsjednika Trumpa. Mislim da se stvarno trude oko sklapanje poslova. Predsjednika ne zanima samo obavljanje simboličnih putovanja ili posjeta. Zanima ga bavljenje komercijalnom diplomacijom jer su to stvari koje zaista učvršćuju veze. Mislim da Hrvatska stvarno sastavlja stvarno lijep portfolio projekata u kojem dominira energetski sektor. Ali ne zaboravimo na NATO, onih 1,5% za infrastrukturu dvojne namjene, to je nešto što je ogromna prilika. Ne samo za Hrvatsku, već cijelu inicijativu Triju mora. U željeznici, autocestama, razvoju luka. To bi, mislim, više od svega, također pomoglo Europi da postane manje ovisna, posebno na Balkanu, o kineskom kapitalu. Koji se uvijek koristi za ucjenu.
Još jedno pitanje. Kad pogledamo naše susjedstvo, vidimo Mađarsku, koja je vrlo bliska Rusiji, održava vrlo bliske odnose izravno s Putinom od strane premijera Orbana, a istovremeno gaji i vrlo bliske odnose s predsjednikom Trumpom. Predsjednik Trump govori o premijeru Orbanu kao jednom od svojih najvećih prijatelja u Europi. Ali istovremeno, Mađarska vrlo prijateljski surađuje s Kinom. Dakle, čini se da dobivaju izuzeća od svih zapadnih politika prema Rusiji, Kini i svima. Što se tamo događa? Zašto Mađarska ima izuzeće za kupnju ruske energije dok svi, uključujući i SAD, uključujući predsjednika Trumpa, kritiziraju europske zemlje koje kupuju rusku naftu i plin?
- Pa, to pokazuje moć razvijanja dugoročnih odnosa. Orban je potrošio mnogo godina na razvijajnje odnosa ne samo s predsjednikom Trumpom, nego s konzervativcima u Sjedinjenim Državama. Mislim da postoji veliko priznanje među konzervativcima na račun zaštite Crkve, promoviranja podrške progonjenim kršćanima diljem svijeta, obrane tradicionalnih vrijednosti, kršćanskih vrijednosti. Postoji prepoznavanje toga. Ali ljudi nisu slijepi na to kako je Mađarska postala vrata za kineski kapital. Ali, uostalom, Europa je uvela sankcije, u praksi sankcije, blokirajući desetke milijardi dolara od dolaska u Mađarsku. I morate se zapitati koliko je pametna bila ta politika kad je Kremlj napao, brutalno napao Ukrajinu po drugi put? To je država na prvoj crti bojišnice. Mislim da bismo bili u sasvim drugačijoj poziciji da je Bruxelles imao sasvim drugačiju politiku prema Mađarskoj. Sada, to izuzeće nije neograničeno. To je kratkotrajno. Vidjet ćemo što će biti nakon izbora u Mađarskoj, ali to je privremeno.