PROBLEMI

Veće kreditno zaduživanje za koridor Vc je nerealno

Foto: mw.nl
Veće kreditno zaduživanje za koridor Vc je nerealno
17.04.2012.
u 09:09
Postoji mogućnost da Turska dobije koncesiju za izgradnju južne trase autoceste na koridoru Vc kroz BiH.
Pogledaj originalni članak

Zadnja putovanja u inozemstvo državni ministri vanjskih poslova i prometa i veza Zlatko Lagumdžija i Damir Hadžić iskoristili su kako bi ponovno aktualizirali mogućnost uključivanja kuvajtskih i turskih investitora u izgradnju koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu.

37 km

Dosadašnji pokušaji da se pronađe “veliki investitor” koji bi bio spreman graditi veći broj dionica ovog cestovnog koridora završili su neuspješno, a sve je manje onih koji vjeruju kako je takvo što i ubuduće realno očekivati. Do prošle godine je izgrađeno svega 37 od planiranih 336 kilometara. U tijeku je izgradnja još 21 kilometra autoceste. Problema je mnogo, od spora oko nadležnosti za izgradnju, eksproprijacije i izrade projektne dokumentacije do financijskih nedaća izabranih izvođača radova i nesposobnosti države da iskoristi odobrena kreditna sredstva. Kako je država organizirana u ovom projektu, najbolje svjedoči podatak s kraja prošle godine da se Bosna i Hercegovina za koridor Vc zadužila 373 milijuna eura, a da koristi svega 21 posto tih sredstava. Priča o izgradnji koridora Vc traje još od 1998. godine kada je tadašnji federalni premijer, Edhem Bičakčić u pratnji čelnika francuske kompanije Buik postavio temeljni kamen za izgradnju dionice koridora od Zenice do Sarajeva. S Francuzima je bilo dogovoreno da oni sagrade cijelu trasu autoceste bez ulaganja države, ali po principu koncesijskog ugovora o njezinom korištenju.

No, ova inicijativa, kao i ona s turskom kompanijom Enka, propale je zato što su tražena jamstva da Bosna i Hercegovina sudjeluje u pribavljanju financijskih sredstava.

Propali dogovori

Turski biznismen Šarik Tara više je puta razgovarao s najvišim bh. dužnosnicima. Predlagao je kreditno zaduženje države temeljem kojeg bi on izgradio cijeli koridor i pri tome zaposlio brojne bh. kompanije. Partnera u ovom poslu Tara je imao u američkom Bechtelu i nekadašnjem izaslaniku američkog predsjednika, Billa Clintona za Balkan Charlesu Redmanu. Njih dvojica su obećavali da će pomoći bh. vlastima u osiguranju kredita, ali Federacija Bosne i Hercegovine tada nije pristala na takvo rješenje.

Nekoliko godina kasnije uslijedila je i samoinicijativna ponuda Bosmala, kompanije iza koje se nalazio malezijski kapital. Od Bosmala je traženo da se dokaže financijska kredibilnost tako što će se na račun banke u Bosni i Hercegovini deponirati predviđenih 300 milijuna eura. Ovaj aranžman je propao, baš kao i kasniji pokušaj austrijskog Strabaga da dogovori izgradnju mreže autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu, uključujući i koridor Vc.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.